Sveti Benedikt iz Nursije, opat Monte Cassina (oko 550.)

Sveti Benedikt iz Nursije, otac zapadnog redovništva, osnivač Monte Cassina i autor Pravila svetog Benedikta. Njegovo nasljeđe oblikovalo je Europu.

Sveti Benedikt iz Nursije (oko 480. – 547.) smatra se ocem zapadnog redovništva i jednim od najutjecajnijih kršćanskih svetaca. Njegovo Pravilo svetog Benedikta postalo je temelj monaškog života u srednjovjekovnoj Europi. Osnivač slavnog samostana Monte Cassino, Benedikt je bio poznat po mudrosti, molitvi i čudesima. Njegova ostavština živi u tisućama samostana i redovničkih zajednica koje i danas slijede njegov poziv na uravnotežen život molitve, rada i duhovne obnove.

Sveti Benedikt iz Nursije, opat Monte Cassina (oko 550.)

Sveti Benedikt iz Nursije rodio se oko 480. godine u plemićkoj obitelji u talijanskome gradu Nursiji (danas Norcia). Kao mladić bio je poslan u Rim na školovanje, ali ga je brzo razočaralo moralno propadanje i raskalašeni način života u tadašnjoj metropoli. Tražeći dublji, duhovni smisao, Benedikt je napustio studije i svjetovni život te se povukao u samoću špilje kod Subiaca, oko 60 kilometara istočno od Rima.

Ondje je proveo tri godine kao pustinjak u špilji danas poznatoj kao Sacro Speco („Sveta špilja”), a o njemu je brinuo redovnik Roman, koji mu je donosio hranu i pružao duhovnu potporu. Benediktova svetost i mudrost s vremenom su postale poznate, pa ga je zajednica redovnika zamolila da im postane opat. No zbog njegove stroge stege neki su se redovnici pobunili i pokušali ga otrovati. Prema predaji, kada je Benedikt blagoslovio čašu s vinom, posuda je pukla, a vino se prolilo – i tako mu je život čudesno spašen.

Nakon toga, Benedikt je osnovao dvanaest manjih samostana u okolici Subiaca, u kojima je svaka zajednica brojila po dvanaest redovnika. Oko 529. godine preselio se na brdo Monte Cassino, gdje je osnovao svoj najpoznatiji samostan. Upravo je ondje napisao svoje najvažnije djelo: Pravilo svetoga Benedikta, temelj zapadnoga redovništva.

Benediktovo Pravilo odlikuje se umjerenošću, razboritošću i ravnotežom. U njemu se propisuje svakodnevni redovnički život koji uključuje molitvu, rad i učenje, a uspostavlja se i stabilan sustav upravljanja zajednicom, s opatom izabranim na doživotni mandat. Zahvaljujući svojoj praktičnosti i prilagodljivosti, Benediktovo je Pravilo s vremenom prihvaćeno diljem Europe i postalo okosnica monaškog života na Zapadu.

Benediktov život bio je obilježen brojnim čudesima, o čemu svjedoči papa Grgur Veliki u svojim „Dijalozima”. Među tim čudima navodi se Benediktova sposobnost da čita misli, da izvodi vodu iz stijene te da šalje učenika da hoda po vodi – sve to kao znak svetosti i Božjeg djelovanja po njemu.

Sveti Benedikt preminuo je oko 547. godine u Monte Cassinu i bio pokopan uz svoju sestru, svetu Skolastiku. Njegov utjecaj na zapadno kršćanstvo nemjerljiv je. Red koji je nastao po njegovu Pravilu, benediktinci, postao je temelj europske civilizacije tijekom srednjeg vijeka – čuvajući vjeru, znanje i kulturu u burnim vremenima.

Danas njegovo nasljeđe živi u brojnim samostanima i zajednicama diljem svijeta koje i dalje žive prema njegovu Pravilu, utjelovljujući poziv na život molitve, rada i duhovnoga rasta.

Njegovo poznato pravilo je “Ora et Labora” – Moli i radi.

---

Otrovano vino: Pripovijest iz života svetoga Benedikta

Pred okupljenim redovnicima stajao je Benedikt, pogleda ispunjena tugom i suosjećanjem. U ruci je držao čašu vina koja je lagano podrhtavala – ne od straha, nego pod težinom razočaranja. „Braćo moja,” rekao je tiho, „zašto ste mi htjeli učiniti zlo?” Redovnici su se nelagodno premještali, a njihova su lica odavala krivnju i stid. Umorni od Benediktove stege, odlučili su ga se riješiti na podmukao način.

Benedikt je podigao čašu, još uvijek netaknutu, i rekao: „Pomolimo se.” Njegov je glas bio miran i čvrst. Učinio je znak križa nad posudom, a u istom je trenu prostoriju proparao oštar prasak – čaša mu se razbila u ruci, kao da ju je nevidljiva sila slomila, a otrovano se vino prolilo po podu.

Zapanjeni redovnici uskliknuli su u šoku i strahu. Benedikt je, s pogledom ispunjenim oprostom, promotrio njihova lica i rekao: „Bog vam oprostio, braćo moja – kao što i ja vama opraštam.” Potom se okrenuo i otišao, ostavivši za sobom zajednicu duboko promijenjenu tim čudesnim znakom Božje zaštite i ljudskog milosrđa.

Liturgija

Liturgijska boja: bijela

Čitanja

1 kraljevima 17, 2-6 2 Upućena mu je riječ Jahvina ovako: ³ »Idi odavde i kreni na istok i sakrij se na potoku Keritu, koji je nasuprot Jordanu. ⁴ Pit ćeš iz potoka, a gavranima sam zapovjedio da te ondje hrane.« ⁵ Ode on i učini po riječi Jahvinoj i nastani se na potoku Keritu, nasuprot Jordanu. ⁶ Gavrani su mu jutrom donosili kruha, a večerom mesa; iz potoka je pio.

Psalam 4, 1-5

Zborovođi. Uz žičana glazbala.
Psalam. Davidov.
² Kad zazovem, usliši me, Bože, pravdo moja,
ti što me u tjeskobi ìzbavî:
smiluj mi se, usliši moju molitvu!

³ Sinovi čovječji, dokle će vam srca ostati tvrda?
Zašto ispraznost ljubite, opsjenu slijedite?

⁴ Znajte: Jahve čudesno uzvisuje prijatelja svoga;
Gospodin će me uslišiti kad ga zazovem.

⁵ Promislite u srcima i ne griješite,
dršćite na svojim ležajima i zanijemite.

Filipljanima 2, 12-18 ² ispunite me radošću: složni budite, istu ljubav njegujte, jednodušni, jedne misli budite; ³ nikakvo suparništvo ni umišljenost, nego – u poniznosti jedni druge smatrajte višima od sebe; ⁴ ne starajte se samo svaki za svoje, nego i za ono što se tiče drugih! ⁵ Neka u vama bude isto mišljenje kao i u Kristu Isusu:

⁶ On, trajni lik Božji,
nije se kao plijena držao
svoje jednakosti s Bogom,
⁷ nego sam sebe »oplijeni«
uzevši lik sluge,
postavši ljudima sličan;
obličjem čovjeku nalik,
⁸ ponizi sam sebe,
poslušan do smrti,
smrti na križu.
⁹ Zato Bog njega preuzvisi
i darova mu ime,
ime nad svakim imenom,
¹⁰ da se na ime Isusovo
prigne svako koljeno
nebesnikâ, zemnikâ i podzemnikâ.
¹¹I svaki će jezik priznati:
»Isus Krist jest Gospodin!« –
na slavu Boga Oca.

¹² Tako, ljubljeni moji, poslušni kako uvijek bijaste, ne samo kao ono za moje nazočnosti nego mnogo više sada, za moje nenazočnosti, sa strahom i trepetom radite oko svoga spasenja! ¹³ Da, Bog u svojoj dobrohotnosti izvodi u vama i htjeti i djelovati. ¹⁴ Sve činite bez mrmljanja i oklijevanja ¹⁵ da budete besprijekorni i čisti, djeca Božja neporočna posred poroda izopačena i lukava u kojem svijetlite kao svjetlila u svijetu ¹⁶ držeći riječ Života meni na ponos za Dan Kristov, što nisam zaludu trčao niti se zaludu trudio.¹⁷ Naprotiv, ako se ja i izlijevam za žrtvu i bogoslužje, za vjeru vašu, radostan sam i radujem se sa svima vama. ¹⁸ A tako i vi budite radosni i radujte se sa mnom.

Luka 14, 26-33 ⁶ »Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik! ²⁷ I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!«
²⁸ »Tko od vas, nakanivši graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti: ²⁹ da ga ne bi – pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti – počeli ismjehivati svi koji to vide: ³⁰ ‘Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!’ ³¹ Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti da li s deset tisuća može presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća? ³² Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir.«
³³ »Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.«

Zborna molitva (Kolekta)

Vječni Bože, koji si Benedikta učinio mudrim učiteljem u školi svoga služenja i vođom mnogima pozvanima u zajedništvo da slijede Kristovo pravilo: daj da tvoju ljubav stavimo iznad svega i da s radošću tražimo put tvojih zapovijedi; po Isusu Kristu, Sinu svome, Gospodinu našemu, koji živi i kraljuje s tobom u jedinstvu Duha Svetoga, jedan Bog, sada i uvijeke. Amen.

Vidi i ovo: Kako ljubiti Boga i bližnjega

Izvor: classic.dailyoffice2019.com