Martin Luther, veliki reformator Crkve, rođen je 10. studenoga 1483. u Eisleben, u Saskoj. Iz skromnih početaka kao sin rudara Luther će potaknuti vjersku revoluciju koja će preobraziti zapadno kršćanstvo. Kao mladić studirao je pravo na Erfurtskom Sveučilištu. Međutim, njegov je život doživio dramatičan zaokret 1505. godine kada je, zatečen u zastrašujućoj grmljavinskoj oluji, zavjetovao da će postati redovnik ako mu Bog poštedi život. Održavši riječ, Luther je stupio u augustinski samostan u Erfurtu, gdje je zaređen za svećenika 1507.
Lutherov duhovni put bio je obilježen intenzivnim borbama s osjećajem krivnje i strahom od Božjega suda. Te nutarnje tjeskobe navele su ga da se uroni u Sveto pismo, tražeći odgovore na svoja egzistencijalna pitanja. Upravo tijekom proučavanja Poslanica Rimljanima apostola Pavla doživio je duboko duhovno buđenje. Shvatio je opravdanje kao dar Božje milosti koji se prima jedino vjerom — otkrivenje koje će postati temelj njegove teologije.
Godine 1517. Luther je napisao svojih slavnih 95 teza, osporavajući praksu prodaje oprosta i pozivajući na obnovu unutar Crkve. Iako je isprva želio samo potaknuti akademsku raspravu, njegove su se ideje brzo proširile zahvaljujući novootkrivenom tiskarskom stroju, potaknuvši pokret koji će na kraju dovesti do protestantske reformacije.
Lutherovo učenje naglašavalo je autoritet Svetoga pisma iznad crkvene predaje, svećeništvo svih vjernika i spasenje milošću po vjeri. Preveo je Bibliju na njemački jezik, učinivši je dostupnom običnim ljudima i snažno utječući na razvoj njemačkoga jezika. Njegove himne, uključujući Naš Bog je jaka utvdra, obogatile su kršćansko bogoslužje i pjevaju se u crkvama diljem svijeta.
Unatoč izopćenju i proglašenju izopćenikom na Saboru u Wormsu 1521. godine, Luther je ostao postojan u svojim uvjerenjima. Pod zaštitom Fredericka mudrog sklonio se u dvorac Wartburg, gdje je nastavio svoj prevoditeljski i spisateljski rad. Kasnije se vratio u Wittenberg, gdje se 1525. oženio bivšom redovnicom Katharinom von Bora, dovodeći u pitanje praksu svećeničkoga celibata i uspostavljajući uzor protestantskog obiteljskog života.
Tijekom života Luther je bio iznimno plodan pisac i propovjednik, stvarajući brojna teološka djela koja su oblikovala protestantsku misao. Njegov se utjecaj protezao i izvan teologije, u područja obrazovanja, politike i društvene reforme. Zalagao se za opće obrazovanje, uključujući školovanje djevojaka, te naglašavao važnost kršćanskoga poziva u svim područjima života.
U kasnijim godinama Luther se suočavao sa zdravstvenim problemima i nastavio pisati i propovijedati, premda su neka njegova kasnija djela bila obilježena oštrim polemikama. Umro je 18. veljače 1546. u istome gradu u kojem je rođen — Eislebenu. Navodno su njegove posljednje riječi potvrdile njegovu nepokolebljivu vjeru: „Mi smo prosjaci. To je istina.“
Nasljeđe Martina Luthera kao reformatora, teologa i prevoditelja traje stoljećima. Njegovo naglašavanje osobne vjere, vrhovnosti Svetoga pisma i spasenja jedino milošću preoblikovalo je zapadno kršćanstvo i nastavlja utjecati na protestantske crkve diljem svijeta. Lutherova hrabrost da ostane postojan u svojim uvjerenjima, čak i pred velikom osobnom opasnošću, i danas nadahnjuje mnoge kršćane.
Zavjet u oluji: priča iz života Martina Luthera
Jednog sparnog srpanjskog poslijepodneva 1505. mladi student prava po imenu Martin Luther vukao se prašnjavom cestom blizu Stotternheim u Njemačkoj. Tamni oblaci nadvili su se na obzoru i uskoro je zagrmjelo prijeteće. Dok je Luther ubrzavao korak, počele su padati krupne kišne kapi. Iznenada je zasljepljujući bljesak munje udario u zemlju samo nekoliko koraka od mjesta gdje je stajao. Zaglušujući prasak groma koji je uslijedio potresao ga je do srži. Prestravljen i uvjeren da će umrijeti, Luther je povikao: „Pomozi mi, sveta St. Ano! Postat ću redovnik!“
U tom trenutku očaja dao je zavjet koji će promijeniti tijek njegova života i same povijesti. Vjeran svojoj riječi, u roku od dva tjedna napustio je studij prava i stupio u augustinski samostan u Erfurtu. Iako je Luther kasnije svoj zavjet smatrao naglim, u tom je udaru groma vidio Božju providonosnu ruku. Taj ga je događaj postavio na put intenzivnog duhovnog traženja koje će naposljetku dovesti do njegova ponovnog otkrića evanđelja milosti.
Preplašeni student prava postao je veliki reformator koji će uzdrmati temelje kršćanstva. Godinama poslije Luther će se prisjetiti: „Nikada nisam mislio da ću održati svoj zavjet. Na to me nije dovela pobožnost, nego sam bio uvučen strahom i užasom od smrti.“ Ipak, u tajanstvenom Božjem djelovanju, panično obećanje rođeno iz straha postalo je poticaj pokreta koji će preobraziti Crkvu.
Izvor: dailyoffice2019.com
Molitva dana (kolekta)
Bože, po svojoj milosti tvoj sluga Martin Luther, raspaljen ognjem tvoje ljubavi, postade goruće i sjajno svjetlo u tvojoj Crkvi, pretvarajući oholost u poniznost i zabludu u istinu: Daj da i mi budemo raspaljeni istim duhom ljubavi i stege te hodimo pred tobom kao djeca svjetlosti; po Isusu Kristu Gospodinu našem, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, jedan Bog, sada i uvijeke. Amen.