Pet velikih kršćanskih crkava i organizacija u Švicarskoj zajednički je predstavilo deset etičkih načela za korištenje umjetne inteligencije. Posebno upozoravaju na opasnosti njezine nekritičke primjene u propovijedanju, pastoralnom savjetovanju i zaštiti osobnih podataka vjernika. Istodobno ističu da nove tehnologije mogu biti korisne ako ostanu u službi čovjeka i njegova dostojanstva.
Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svakodnevni život, a njezina primjena postaje sve prisutnija i u crkvenim zajednicama. Od pripreme propovijedi i prevođenja teoloških tekstova do administrativnih poslova i komunikacije s vjernicima, nove tehnologije otvaraju brojne mogućnosti. Međutim, postavlja se i važno pitanje: gdje prestaje korisna tehnološka pomoć, a počinje opasnost da stroj zamijeni ljudski odnos, odgovornost i duhovno vodstvo?
Upravo su na to pitanje pokušale odgovoriti kršćanske crkve u Švicarskoj, koje su 12. listopada 2026. predstavile zajednički dokument pod nazivom Čovječnost u digitalnom dobu (Menschlichkeit im digitalen Zeitalter).
Dokument su zajednički pripremile Evangelička reformirana crkva Švicarske, Švicarska biskupska konferencija, Starokatolička crkva Švicarske, savez slobodnih crkava Freikirchen.ch i Švicarski evanđeoski savez. Njihov je cilj ponuditi kršćanski etički okvir za odgovorno korištenje umjetne inteligencije u Crkvi i društvu.
Čovjek je stvoren na Božju sliku, a ne prema mogućnostima tehnologije
U središtu zajedničkog dokumenta nalazi se biblijsko razumijevanje čovjeka kao bića stvorenog na Božju sliku. Ljudsko dostojanstvo ne proizlazi iz inteligencije, učinkovitosti, društvenog položaja ili sposobnosti obavljanja određenih poslova, nego iz samog odnosa čovjeka prema njegovu Stvoritelju.
Zbog toga, ističu predstavnici crkava, tehnološki napredak ne može biti sam sebi svrha. Njegova se vrijednost mora prosuđivati prema tome koliko doprinosi ljudskom dobru, slobodi i odgovornosti.
Takvo razumijevanje posebno je važno u vremenu kada sustavi umjetne inteligencije mogu oponašati ljudski govor, izražavati prividno suosjećanje i pružati odgovore na složena osobna pitanja. Premda tehnologija može obrađivati velike količine informacija, ona ne posjeduje ljudsko iskustvo, savjest niti sposobnost istinskog međuljudskog zajedništva.
Kršćanska vjera pritom podsjeća da čovjek nije samo skup podataka koje je moguće analizirati, nego osoba pozvana na zajedništvo s Bogom i drugim ljudima.
Može li umjetna inteligencija pisati propovijedi?
Jedno od posebno zanimljivih pitanja odnosi se na korištenje umjetne inteligencije u pripremi propovijedi, biblijskih razmatranja i drugih crkvenih sadržaja.
Danas je moguće u nekoliko trenutaka izraditi nacrt propovijedi, pronaći biblijske reference ili oblikovati teološki tekst. Takve mogućnosti mogu biti korisne svećenicima, pastorima i drugim crkvenim djelatnicima, osobito pri istraživanju i pripremi materijala.
Ipak, švicarske crkve upozoravaju da propovijedanje nije samo prenošenje informacija.
Propovijed proizlazi iz osobnog susreta s Božjom riječju, molitve, teološkog promišljanja i odgovornosti propovjednika prema zajednici kojoj se obraća. Ako se taj proces potpuno prepusti tehnologiji, postoji opasnost da propovijed izgubi svoju duhovnu dubinu i vjerodostojnost.
Zato se u smjernicama naglašava potreba da čovjek uvijek ostane odgovoran za sadržaj koji koristi ili objavljuje. Posebno je važno provjeravati biblijske navode, povijesne podatke, teološke tvrdnje i druge informacije koje umjetna inteligencija može prikazati uvjerljivo, ali netočno.
Drugim riječima, umjetna inteligencija može pomoći u pripremi propovijedi, ali ne može preuzeti poziv i odgovornost propovjednika.
Pastoralni razgovori moraju ostati povjerljivi
Posebnu pozornost dokument posvećuje pastoralnoj skrbi i duhovnom savjetovanju.
Vjernici se svojim svećenicima i pastorima često obraćaju u najosjetljivijim životnim trenucima. Govore o obiteljskim problemima, osobnim krizama, osjećaju krivnje, duhovnim borbama i drugim pitanjima koja zahtijevaju povjerenje i diskreciju.
Švicarske crkve zato izričito naglašavaju da se informacije zaštićene pastoralnom povjerljivošću ne smiju unositi u sustave umjetne inteligencije.
To upozorenje ima vrlo praktične posljedice. Primjerice, pastor koji želi dobiti pomoć u razumijevanju određenog problema ne bi smio u digitalni sustav unositi osobne podatke ili povjerljive detalje razgovora s vjernikom.
Dokument također upozorava na mogućnost da ljudi razviju emocionalnu povezanost s digitalnim sustavima koji oponašaju razumijevanje i suosjećanje. Premda takvi alati nekima mogu olakšati prvi korak prema razgovoru o osobnim poteškoćama, oni ne smiju postati zamjena za stvarne ljudske odnose.
Posebno je važno zaštititi djecu, mlade i ranjive osobe od tehnologija koje mogu stvoriti privid bliskosti bez stvarne odgovornosti prema čovjeku.
Deset načela za odgovorno korištenje umjetne inteligencije
Zajednički dokument obuhvaća deset temeljnih načela koja povezuju kršćansku antropologiju s konkretnim izazovima digitalnog doba.
Među njima se ističu razlikovanje čovjeka od stroja, nezamjenjivost osobnih odnosa, odgovornost pojedinca za vlastiti razvoj, potreba provjere istinitosti informacija, zaštita ljudskog sudjelovanja u odlučivanju te poštovanje privatnosti.
Crkve također naglašavaju da čovjek vrijedi više od podataka koji se o njemu prikupljaju. Posebnu pozornost posvećuju zaštiti okoliša, ograničavanju koncentracije digitalne moći i pravednoj dostupnosti novih tehnologija.
Autori smatraju da umjetna inteligencija ne smije postati sredstvo manipulacije, diskriminacije ili iskorištavanja ljudi. Naprotiv, njezina uporaba treba pridonositi općem dobru, uključujući potrebe siromašnih, bolesnih i društveno marginaliziranih osoba.
Crkve ne odbacuju tehnološki napredak
Unatoč upozorenjima, dokument ne zagovara odbacivanje umjetne inteligencije.
Naprotiv, prepoznaje brojne mogućnosti njezine odgovorne primjene. Automatsko prevođenje može olakšati komunikaciju među kršćanima različitih jezika, pretvaranje govora u tekst može pomoći osobama s oštećenjem sluha, a digitalni alati mogu unaprijediti pristupačnost crkvenih sadržaja.
Umjetna inteligencija također može olakšati administrativne poslove i omogućiti crkvenim djelatnicima da više vremena posvete neposrednom radu s ljudima.
Međutim, njezina primjena mora biti transparentna, a konačna odgovornost uvijek mora ostati na ljudima.
Takav pristup izbjegava dvije krajnosti: nekritičko oduševljenje tehnologijom i strah od svakog novog digitalnog dostignuća.
Kršćanska nada ne počiva na tehnološkom napretku
Jedna od važnih teoloških poruka dokumenta jest podsjećanje da čovječanstvo ne može pronaći konačno spasenje u tehnološkom razvoju.
Umjetna inteligencija može unaprijediti medicinu, obrazovanje, komunikaciju i mnoge druge dijelove života, ali ne može riješiti temeljni problem ljudske grešnosti, otuđenosti i potrebe za pomirenjem s Bogom.
Kršćanska nada zato ne počiva na sve savršenijim strojevima, nego na Božjoj vjernosti i njegovu djelovanju u povijesti.
U tom smislu Crkva ima važnu zadaću podsjećati suvremeno društvo da napredak nije isto što i spasenje te da tehnološka učinkovitost ne može zamijeniti ljubav, istinu i odgovornost.
Zajedničke švicarske smjernice predstavljaju i značajan ekumenski iskorak jer pokazuju da različite kršćanske tradicije mogu surađivati na pitanjima koja nadilaze njihove konfesionalne razlike.
Dokument će biti dodatno predstavljen na stručnom skupu Ghost in the Machine, koji će se održati 20. listopada u Zürichu.
Izazov i za crkve u Hrvatskoj
Iako je dokument nastao u Švicarskoj, pitanja koja otvara jednako su važna za kršćanske zajednice u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama.
Svećenici, pastori, vjeroučitelji i crkveni mediji već se susreću s mogućnostima umjetne inteligencije. Stoga više nije dovoljno pitati smije li se ona koristiti, nego prije svega kako je koristiti odgovorno.
Crkve trebaju razvijati digitalnu pismenost, štititi povjerljivost pastoralnih odnosa, njegovati vjerodostojno propovijedanje i osigurati da tehnologija ostane sredstvo, a ne zamjena za duhovnu službu.
U konačnici, vrijednost crkvenog djelovanja ne mjeri se brzinom proizvodnje sadržaja, brojem digitalnih objava ili tehničkom učinkovitošću, nego vjernošću evanđelju i stvarnom brigom za ljude.
Umjetna inteligencija može biti koristan pomoćnik Crkvi, ali ne može zamijeniti njezino temeljno poslanje: naviještati Isusa Krista, izgrađivati zajedništvo vjernika i svjedočiti Božju ljubav u svijetu.
Izvori: Christian Daily International, Švicarska biskupska konferencija i službeni dokument Čovječnost u digitalnom dobu.