Večernja pjesma (himan) Svjetlosti tiha, grčki Φῶς Ἱλαρόν (Phos Hilaron) prvi puta se spominje u Apostolskim uredbama koje su pisane krajem trećeg odnosno početkom četvrtoga stoljeća. Pjevala se prilikom paljenja svjetla (svijeća) pri večernjem bogoslužju. Ovaj himan je pjesnički izričaj slavoslovlja Bogu u večernje vrijeme zalaska sunca, kada dolazi dakle tiha svjetlost kojom se završava dan, nagovještava noć te ponovno svitanje novoga dana. Pjesma dakle govori o daru života koji nam se daje po Kristu.
Autor joj je nepoznat, no pretpostavlja se da se radi o nekom od kršćanskih mučenika iz Kapadocije i Sirije, koji ju je spjevao u drugom ili trećem stoljeću. Neki je pripisuju Sv. Atenogenu, kršćanskom mučeniku za Krista iz 4. stoljeća. No, tko god da je autor, radi se o jednoj do nasjtarijih kršćanskih pjesama (himana) koja se stoljećima pjeva u Večernjem bogoslužju Istočnih Crkava a također je dio Večernjeg bogoslužja i Anglikanske i Luteranske crkve.
SVJETLOSTI TIHA (Phos Hilaron)
RADOSNA svjetlosti, svete slave: Besmrtnoga Oca, nebeskoga, svetoga, blaženoga, Isuse Kriste! Prispjevši k zalazu sunca, svjetlost večernju gledamo: Oca i Sina i Svetoga Duha Božjega slavimo! Dostojan si svagda klicanjem čistim biti slavljen, Sine Božji, koji život daješ: čitav svijet te slavi!
U Večernjem bogoslužju Protestantske reformirane kršćanske crkve se koristi i pjevana (metrička) verzija:
MILOSTI Svjetlo, Isuse,
odsjaju slave Očeve,
nebom i zemljom proslavljen,
svet vijekom bud’, blagoslovljen.
Zapadom sunca pozvani,
Presvetom Trojstvu odani,
Ocu i Sinu kličemo
i Svetog Duha slavimo.
Dostojan hvale jesi vijek,
radosnim glasom pjeva svijet,
jer život daješ vječiti,
ti, Sine Božji jedini.
Grčki tekst
Φῶς ἱλαρὸν ἁγίας δόξης ἀθανάτου Πατρός,οὐρανίου, ἁγίου, μάκαρος, Ἰησοῦ Χριστέ,ἐλθόντες ἐπὶ τὴν ἡλίου δύσιν, ἰδόντες φῶς ἑσπερινόν,ὑμνοῦμεν Πατέρα, Υἱόν, καὶ ἅγιον Πνεῦμα, Θεόν.Ἄξιόν σε ἐν πᾶσι καιροῖς ὑμνεῖσθαι φωναῖς αἰσίαις,Υἱὲ Θεοῦ, ζωὴν ὁ διδούς· διὸ ὁ κόσμος σὲ δοξάζει.
Crkvenoslavenski tekst
Свѣ́те ти́хїй свѧты́ѧ сла́вы, безсме́ртнагѡ ѻ҆тца̀
небеснагѡ, свѧта́гѡ блаже́ннагѡ, і҆исусе христѐ:
прише́дше на за́падъ со́лнца, ви́дѣвше свѣ́тъ вече́рнїй,
пое́мъ ѻ҆тца̀, сына, и҆ свѧта́гѡ духа, бога.
досто́инъ є҆сѝ во всѧ̑ времена̀ пѣ́тъ бы́ти гла́сы преподобными,
сыне божїй, живо́тъ даѧ́й: тѣ́мже мі́ръ тѧ̀ сла́витъ.
Srpski prijevod:
Светлости тиха, свете славе бесмртнога Оца Небескога, Светога, Блаженога; Исусе Христе, дочекавши залазак сунца и видевши светлост вечерњу, певамо Оца, Сина и Светога Духа Бога; достојан си да у сва времена будеш слављен гласовима радосним, Сине Божији, Ти живот дајеш, зато Те свет слави.
Priredio: Biskup Jasmin Milić
Svjetlosti tiha Phos hilaron na anglikanskom večenjem bogoslužju:
Svjetlosti tiha (Svjete tihij) Ruski pravoslavni napjev
Naslovna fotografija:Pratite nas na fb stranici HORIZONTI VJERE