Šest stvari koje crkve iznova trebaju staviti u fokus djelovanja

Dugogodišnji metodistički biskup Mike Lowry je u svojem govoru na ovogodišnjoj konferenciji  organizacije “Wesleyan Covenant Association”- koja na svjetskom nivou okuplja  konzervativne metodiste govorio o konkretnim problemima metodizma i  protestantizma današnjice. Ustvrdio je da su:  “dosadašnja svjetska Ujedinjena metodistička crkva (UMC) te većina vodećih protestantskih crkava stavili naglasak na akademsko obrazovanje te na inluzivnu kulturu (Class Culture) i etiku. 

Za razliku  od toga;  novi metodistički pokret pod nazivom “Global Methodist Church” će odlučno odbaciti sve oblike popularnih  “hirova i maštarija” suvremene kulture, bez obzira dolaze li s lijevog ili desnog društvenog spektra izjavio je Lowry. Zatim je naglasio kako je Crkvi potrebno vratiti tri stvari kako bi bila učinkovita: 

1. Njenu kristocentričnost.

2. Učenje o svetosti Kristove zajednice i posvećenog života vjernika koju je razradio John Wesley u svojim djelima.

3. Staviti naglasak na evangelizaciju, tj. na navještanje Evanđelja nespašenima.

Ovakva  dijagnoza stanja u crkvama te ponuda  provjerenih   rješenja koju je spomenuo biskup Lowry mogu se primijeniti i na protestantske crkve u Hrvatskoj. I ovdje su se mnoge crkvene zajednice  u nastojanju za izlaskom iz  anonimnosti , te kako bi pokazali svoju društvenu relevantnost s jedne strane stavile naglasak na  akademsko obrazovanje vjernika i službenika, dok su istovremeno  zanemarili Veliki nalog Isusa Krista,  prilagođavajući poruku na razinu imanentnih potreba, psihološke samopomoći, a neki od njih postali su otvoreni izdajnici vjere, pristajući uz liberalnu teologiju  npr: nijekanjem uskrsnuća, povratka Isusa Krista, vječni sud te prihvaćanjem sekularnih moralnih standarda. Rezultati takve, često neplanirane crkvene politike je inflacija teoloških institucija,  obrazovanih teologa i učitelja, od kojih veliki dio nema povezanosti sa crkvenim zajednicama, a još ih je manje u pastoralnoj službi. Pitanje koje se u ovakvoj situaciji treba postaviti jest: postoji li interes za sadržaje ovakvih institucija i učitelja u današnjim protestantskim crkvama ili novim naraštajima svećenstva?

Nažalost ili na sreću, interes je ispod svake razine, u toj mjeri da se pojedine od tih institucija stavljene na listu najnepoželjnijih fakulteta u Hrvatskoj, a crkvene zajednice jedva uspijevaju nadopuniti pastoralne pozicije sa opremljenim kadrovima.

Rješenje za ovakve poražavajuće podatke može ponuditi naglasak iz govora biskupa Lowryja uz nekoliko nadopuna .

1. Povratak kristocentričnoj teologiji , odbacivanje teološkog liberalizma.

2. Obnova kršćanskog morala i etike nasuprot relativističkoj kulturi i okolini u kojoj živimo, osobito u pogledu braka i obitelji.

3. Naglašavanje važnosti Crkve i crkvenog zajedništva, bez kojega se volja Božja ne može ispuniti na zemlji. 

4. Teolozi koji nisu ukljućeni u rad i djelovanje crkve kao formalne institucionalne zajednice ne mogu biti naučitelji budućih službenika u crkvenim zajednicama 

5. Naglasiti identitet crkava proitzašlih iz protestantske reformacije. Pet sola reformacije i danas stoje kao stupovi nasuprot kulturi relativizacije te trivijaliziranja vjere kroz npr. utjecaj  popularne glazbe u crkvenoj liturgiji.

6. Evangelizacija treba stajati u fokusu crkava. Poruka o opasnosti grijeha i  nadolazećem sudu  ne smiju biti reducirane ili razvodnjene porukama jeftine milosti (Boehnhoffer), već ojačane porukom križa i opravdanja po vjeri u Isusa Krista. Nalazimo se na razmeđi u kojoj crkveni voditelji moraju donijeti važne odluke. Odluke koje je biskup Lowry i autor teksta ponudili mogu izgledati u nekim oblicima retrogradne i nepopularne, ali upravo je to odlika istinske kršćanske pobožnosti; što je ona uvijek bila nepopularna ali istovremeno svevremenska i sa vječnim posljedicama.S druge strane, ukoliko se nastavi sa postojećim trendovima u crkvama protestantizma i reformacijske baštine, postoji ozbiljna tendecija nestajanja ili u boljem scenariju ostajanja na razini nerelevantnosti i utapanja u hrvatski vjerski mainstream.

Autor: Vatroslav Župančić

UKOLIKO ŽELITE POMOĆI DJELOVANJE OVE STRANICE, TO MOŽETE UČINITI I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN. ZA SVAKI VAŠ DAR LJUBAVI VAM ZAHVALJUJEMO ŽELEĆI VAM IZOBILJE BOŽJEGA BLAGOSLOVA. ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.