Koptski papa Tawadros II. stigao u Hrvatsku: Povijesni posjet rastućoj zajednici koptskih kršćana
Poglavar Tawadros II, papa Aleksandrije i patrijarh stolice sv. Marka, poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta, doputovao je u četverodnevni posjet Hrvatskoj. Tijekom boravka susrest će se s državnim i crkvenim predstavnicima te pohoditi koptske vjernike koji posljednjih godina čine sve vidljiviju kršćansku zajednicu u Hrvatskoj.
Središnji događaj posjeta bit će nedjeljna Božanska euharistijska liturgija prema aleksandrijskom obredu, koju će papa Tawadros II. predvoditi u Zagrebu, u crkvi sv. Antuna Padovanskoga na Šalati. Ondje se u posljednje vrijeme redovito okupljaju koptski vjernici na bogoslužju.
Sve brojnija koptska zajednica u Hrvatskoj
Koptska Crkva prvi je put služila liturgiju za svoje vjernike u Hrvatskoj u studenome 2021. godine u Jastrebarskom. Danas se bogoslužja održavaju i u drugim gradovima, među kojima je i Slavonski Brod.
Prema procjenama, u Hrvatskoj danas živi više od 500 koptskih kršćana, a njihov broj i dalje raste. Pastoralnu skrb za zajednicu vodi o. Tadros Riad, koji je još u ožujku najavio dolazak koptskoga pape.
Tko su Kopti?
Koptska pravoslavna Crkva jedna je od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu. Predaja navodi da ju je u Aleksandriji utemeljio Sveti Marko Evanđelist između 42. i 62. godine nakon Krista.
Naziv „Kopt” dolazi od grčke riječi Aigyptos – Egipat, odnosno Egipćanin. Nakon arapskog osvajanja Egipta u 7. stoljeću naziv je ostao povezan prvenstveno s egipatskim kršćanima koji su očuvali svoju vjeru, liturgijsku tradiciju i dijelove staroegipatske kulture.
U kršćanskom svijetu pojam „koptski” označava i poseban liturgijski obred te drevnu istočnu Crkvu koja se odvojila od ostatka tadašnje Crkve nakon Kalcedonskog sabora 451. godine zbog kristoloških sporova.
Crkva mučenika i monaštva
Koptska Crkva ostavila je dubok trag u povijesti kršćanstva. Upravo se u egipatskim pustinjama razvilo rano kršćansko monaštvo, a brojni pustinjaci i monasi postali su uzor kasnijem monaškom životu na Istoku i Zapadu.
Kopti su kroz povijest često bili izloženi progonima – od rimskih vremena pa sve do suvremenih islamističkih napada. Posebno je odjeknulo mučeništvo 21 koptskog kršćanina koje su pripadnici tzv. Islamske države pogubili u Libiji 2015. godine. Njihovo je mučeništvo 2023. godine priznao i Papa Franjo tijekom susreta s papom Tawadrosom II. u Rimu.
Kopti danas
Procjenjuje se da danas u svijetu živi između 15 i 20 milijuna Kopta, od kojih većina u Egiptu, gdje čine oko deset posto stanovništva. Koptska Crkva danas djeluje na svim kontinentima kroz brojne metropolije i biskupije te aktivno sudjeluje u ekumenskom dijalogu s drugim kršćanskim Crkvama.
U liturgiji se još djelomično koristi klasični koptski jezik, osobito u bogoslužnim zazivima, premda danas prevladava arapski jezik. Koptska tradicija i dalje čuva bogato duhovno, liturgijsko i teološko nasljeđe prvih stoljeća kršćanstva.
