Kada se na našim prostorima spomene anglikanizam, mnogi evanđeoski kršćani najprije pomisle na liturgiju, biskupe, svećeničke odore i tradiciju koja im se možda čini veoma udaljenom od njihova crkvenog iskustva. Ponekad se zbog toga anglikanizam olako doživljava kao nešto što je bliže rimokatoličkoj nego protestantskoj tradiciji.
Međutim, povijest anglikanizma pokazuje mnogo složeniju i zanimljiviju sliku. Anglikanska reformacija bila je dio šire protestantske reformacije 16. stoljeća, a unutar anglikanske tradicije stoljećima postoji snažna evanđeoska i reformacijska struja koja naglašava autoritet Svetoga pisma, opravdanje vjerom, nužnost osobnog obraćenja i važnost propovijedanja Evanđelja.
Zanimljivo je da mnogi kršćani na našim prostorima rado čitaju knjige anglikanskih autora, koriste njihove komentare, citiraju ih u propovijedima ili slušaju njihova predavanja, a da možda i ne znaju da su pripadali – ili još uvijek pripadaju – anglikanskoj tradiciji.
JOHN WESLEY (1703.–1791.)
John Wesley poznat je kao otac metodističkog pokreta. Međutim, ponekad se zaboravlja da je Wesley bio anglikanski svećenik i da je to ostao do svoje smrti.
Njegov pokret obnove nastao je unutar Crkve Engleske. Wesley je posebno naglašavao osobno obraćenje, svetost života, discipliniran kršćanski život i potrebu da se Evanđelje propovijeda svim ljudima.
Metodizam se tek kasnije razvio u zasebnu crkvenu tradiciju.
GEORGE WHITEFIELD (1714.–1770.)
Jedan od najvećih propovjednika Velikog probuđenja 18. stoljeća također je bio anglikanski svećenik.
Whitefield je propovijedao golemim mnoštvima u Velikoj Britaniji i američkim kolonijama. Za razliku od Wesleya, u teološkom smislu bio je izrazito kalvinistički orijentiran.
Njegova služba predstavlja jedan od najboljih primjera snažne evanđeoske i reformirane struje koja je postojala unutar povijesnog anglikanizma.
JOHN NEWTON (1725.–1807.)
Mnogi poznaju himnu „Amazing Grace“, ali možda ne znaju da je njezin autor John Newton bio anglikanski svećenik.
Njegova životna priča jedna je od najpoznatijih priča o obraćenju u povijesti kršćanstva. Nakon burnog života i sudjelovanja u trgovini robljem, Newton je doživio duboku duhovnu promjenu. Kasnije je postao svećenik Crkve Engleske, propovjednik Evanđelja i protivnik trgovine robljem.
Njegove propovijedi, pisma i pjesme snažno naglašavaju Božju milost prema grešniku.
CHARLES SIMEON (1759.–1836.)
Charles Simeon više je od pola stoljeća služio kao anglikanski svećenik u crkvi Holy Trinity u Cambridgeu.
Bio je jedan od najutjecajnijih evanđeoskih anglikanskih propovjednika svoga vremena i snažno je utjecao na generacije svećenika i misionara.
Naglašavao je vjerno izlaganje biblijskog teksta i smatrao da propovjednik ne treba nametati tekstu svoje ideje, nego iz samoga Svetoga pisma iznijeti njegovu poruku.
J. C. RYLE (1816.–1900.)
John Charles Ryle jedan je od autora koje danas rado čitaju reformirani i evanđeoski kršćani različitih denominacija.
Bio je prvi anglikanski biskup Liverpoola i jedan od najznačajnijih predstavnika evanđeoskog anglikanizma 19. stoljeća.
Njegove knjige odlikuju se jednostavnim, izravnim i izrazito biblijskim pristupom. Posebno je naglašavao obraćenje, svetost, autoritet Svetoga pisma i središnje mjesto Krista u kršćanskom životu.
C. S. LEWIS (1898.–1963.)
Clive Staples Lewis vjerojatno je najpoznatiji anglikanski pisac među ljudima koji inače nemaju mnogo dodira s anglikanizmom.
Autor je djela kao što su Mere Christianity, The Problem of Pain, The Screwtape Letters i čuvene Kronike Narnije.
Lewis nije bio svećenik niti profesionalni teolog, već profesor književnosti i kršćanski apologet. Njegova sposobnost da složena pitanja kršćanske vjere objasni razumljivim jezikom učinila ga je jednim od najčitanijih kršćanskih autora 20. stoljeća.
JOHN STOTT (1921.–2011.)
John Stott bio je anglikanski svećenik i jedan od najutjecajnijih evanđeoskih teologa 20. stoljeća.
Njegova djela o križu, propovijedanju, učeništvu, kršćanskoj etici i tumačenju Biblije čitaju protestantski kršćani diljem svijeta.
Stott je imao i veoma značajnu ulogu u globalnom evanđeoskom pokretu i nastanku Lausannskog zavjeta iz 1974. godine.
Njegova knjiga The Cross of Christ smatra se jednim od najznačajnijih suvremenih evanđeoskih djela o značenju Kristove smrti na križu.
J. I. PACKER (1926.–2020.)
James Innell Packer bio je jedan od najpoznatijih reformiranih anglikanskih teologa suvremenog doba.
Njegova knjiga Knowing God postala je klasik evanđeoske književnosti i prevedena je na brojne jezike.
Packer je snažno zastupao autoritet i pouzdanost Svetoga pisma, reformacijski nauk o spasenju i važnost povijesnih vjeroispovijesti.
Mnogi reformirani kršćani čitaju Packera upravo zbog njegove duboke ukorijenjenosti u reformacijskoj teologiji, a ponekad nisu ni svjesni koliko je njegov teološki identitet bio povezan s anglikanskom tradicijom.
MICHAEL GREEN (1930.–2019.)
Michael Green bio je anglikanski svećenik, teolog, apologet i evangelizator.
Posebno se bavio pitanjima evangelizacije, ranog kršćanstva i obrane kršćanske vjere.
Njegovo djelo Evangelism in the Early Church postalo je veoma utjecajno u proučavanju načina na koji su prvi kršćani širili Evanđelje.
Green je bio poznat po sposobnosti da akademsku teologiju poveže s praktičnim evangelizacijskim radom.
N. T. WRIGHT (1948.–)
Nicholas Thomas Wright jedan je od najpoznatijih suvremenih stručnjaka za Novi zavjet.
Bio je anglikanski biskup Durhama, a napisao je velik broj akademskih i popularnih djela o Isusu, apostolu Pavlu, uskrsnuću i novozavjetnoj teologiji.
Iako oko pojedinih aspekata njegove teologije postoje rasprave među evanđeoskim i reformiranim teolozima, njegov doprinos proučavanju povijesnog konteksta Novog zavjeta veoma je značajan.
ALISTER McGRATH (1953.–)
Alister McGrath anglikanski je svećenik, teolog, povjesničar i apologet.
Posebno je poznat po djelima iz povijesne i sustavne teologije, proučavanju reformacije i odnosu znanosti i kršćanske vjere.
Zanimljivo je da je McGrath u mladosti bio ateist i zainteresiran za prirodne znanosti, da bi kasnije prihvatio kršćansku vjeru.
Danas je jedan od najpoznatijih kršćanskih autora koji se bave odnosom vjere, znanosti i ateizma.
NICKY GUMBEL (1955.–)
Nicky Gumbel anglikanski je svećenik najpoznatiji po Alpha tečaju, programu upoznavanja s osnovama kršćanske vjere.
Alpha je nastala u anglikanskoj crkvi Holy Trinity Brompton u Londonu, ali se proširila daleko izvan anglikanskih granica. Danas je koriste različite protestantske, rimokatoličke i druge kršćanske zajednice diljem svijeta.
Milijuni ljudi prošli su kroz Alpha tečajeve, što ovaj projekt čini jednim od najpoznatijih suvremenih anglikanskih evangelizacijskih pothvata.
VAUGHAN ROBERTS (1965.–)
Vaughan Roberts anglikanski je svećenik i poznati evanđeoski propovjednik, posebno povezan s crkvom St Ebbe’s u Oxfordu.
Njegove knjige i predavanja snažno naglašavaju biblijsko propovijedanje, učeništvo i razumijevanje velike priče Svetoga pisma.
Njegova knjiga God’s Big Picture mnogima je pomogla razumjeti kako različite knjige Biblije čine jednu veliku priču Božjeg plana spasenja.
MICHAEL REEVES (1974.–)
Michael Reeves teolog je i autor koji pripada evanđeoskoj anglikanskoj tradiciji.
Posebno je poznat po knjigama o reformaciji, Trojstvu i kršćanskoj duhovnosti. Njegova djela karakterizira nastojanje da se velike teološke istine predstave razumljivo i da se pokaže kako teologija nije samo akademska disciplina nego nešto što oblikuje život kršćanina.
ANGLIKANIZAM JE MNOGO ŠIRI NEGO ŠTO PONEKAD MISLIMO
Naravno, anglikanizam nije teološki jednoličan. Tijekom njegove povijesti razvile su se različite struje – evanđeoska, reformirana, anglo-katolička i druge.
Upravo zbog toga nije ispravno procjenjivati čitavu anglikansku tradiciju samo na temelju jednog njezina dijela.
Povijesni anglikanski dokumenti, posebno Trideset devet članaka vjere, jasno svjedoče o reformacijskom podrijetlu Crkve Engleske. Reformatori poput Thomasa Cranmera nastojali su bogoslužje i teologiju Crkve oblikovati u svjetlu Svetoga pisma i reformacijskog razumijevanja Evanđelja.
I danas unutar svjetskog anglikanizma postoji snažan evanđeoski pokret koji naglašava autoritet Svetoga pisma, jedinstvenost Isusa Krista, potrebu obraćenja, evangelizaciju i vjernost povijesnoj kršćanskoj vjeri.
Zato, sljedeći put kada uzmete knjigu J. C. Rylea, Johna Stotta ili J. I. Packera, pročitate C. S. Lewisa, poslušate predavanje Alistera McGratha ili koristite materijale Alpha tečaja, sjetite se jedne zanimljive činjenice:
Čitate i slušate ljude koji su svoju kršćansku vjeru živjeli i izražavali unutar anglikanske tradicije.
Možda je upravo to dobar razlog da bolje upoznate i sam anglikanizam.
Bonus video:
