Protestantske crkve u Hrvatskoj
Od vremena reformacije djeluju Protestantske crkve u Hrvatskoj, odnosno na današnjem hrvatskom prostoru. Protestantske crkve u povijesnom i konfesionalnom smislu su one koje su proizašle iz reformacije, odnosno one koje su se razvile iz reformacijskih pokreta. Iako su tzv. luteranski protestanti prva protestantska crkva proizašla iz protestantske reformacije, reformirane župe su se u kontinuitetu na prostoru današnje Hrvatske održale do današnjeg dana i čine najbrojniju skupinu protestantskih vjernika.
REFORMIRANE CRKVE U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj djeluju tri Reformirane crkve odnosno denominacije.
Protestantizam je na današnjem hrvatskom prostoru prisutan od samog vremena reformacije, odnososno od 16. stoljeća. Iako se već u tome vremenu javljaju evangeličke odnosno luteranske župe (po reformatoru Martinu Lutheru), one nisu opstale u kontinuitetu do današnjeg dana, kao što je to slučaj s reformiranom, u narodu poznatom i kalvinskom reformacijom, tako nazvanom po reformatoru Jeanu Calvinu.
Reformirane župe su najbrojnije na prostoru Baranje i Slavonije gdje većina župa ima povijesni kontinuitet od 16. stoljeća. Iako je stoljećima djelovala kao jedna organizirana crkva, danas na prostoru Hrvatske imamo tri reformirane denominacije.
Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj
Najstarija protestantska crkva u Hrvatskoj koja djeluje od 16. stoljeća na prostoru Baranje i Slavonije je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj. Najznačajnije župe ove crkve su Kneževim Vinogradima gdje je održana prva reformatska sinoda 1576. godine, zatim Lug gdje su djelovali poznati baranjski reformatori, Mihael Starin i Segedi Kiš Ištvan.
Ova crkva je djelova u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevini Jugoslaviji i SFR Jugoslaviji različitim nazivima: Evangelička reformirana crkva, Evangelička crkva helvetske vjeroispovijesti, Reformovana hrišćanska crkva, Reformatska hrišćanska crkva i sl. Nakon raspada bivše Jugoslavije, Reformatska crkva u Hrvatskoj se osamostalila dana 30.siječnja 1993. godine na Sinodi u Osijeku (Retfala) nazivom Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj. Nakon ustrojstva Evidencije vjerskih zajednica, 2003. godine, Crkva djeluje sadašnjim nazivom Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj.
Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj je konfesionalna crkva te osim Svetog Pisma kao konačnog autoriteta i ranih kršćanskih vjerovanja, Nicejsko-Carigradskog, Apostolskog i Atanazijevog, svoje učenje temelji i na Drugom helvetskom vjeroispovijedanju i Heidelberškom katekizmu.
Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj je etnička crkva reformatskih Mađara koji žive na prostoru Republike Hrvatske.
Službu svećenika u ovoj crkvi mogu obavljati i muškarci i žene.
Ustrojstvo ove crkve je sinodalno prezbiterijalno. Biskup se bira na mandat od 6 godina s mogućnošću ponovnog izbora.
Sadašnji biskup Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj je Đuro Varga, posvećen 16. lipnja 2024. godine u Kneževim Vinogradima, koji je naslijedio pokojnog biskupa Janosa Kopacsi Kettosa. Sjedište crkve je u Kopačevu (Baranja).
Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj
Dio župa koje nisu etnički mađarske, osamostalio se u samostalnu Reformiranu denominaciju, Protestantsku reformiranu kršćansku crkvu u RH, dana 24. svibnja 2001. godine. Prvotno je ova crkva djelovala nazivom Reformirana kršćanska crkva – Tordinački seniorat, da bi 2002. godine promijenila naziv u sadašnji.
Najstarija župa ove crkve je u Tordincima gdje je 1551. godine održana najstarija protestantska sinoda da ovim prostorima.
Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj je od 2011. godine u punom zajedništvu i pod jurisdikcijom Reformirane episkopalne crkve u SAD koja je punopravna članica Anglikanske crkve Sjeverne Amerike odnosno GAFCON-a.
Ustrojstvo ove crkve je episkopalno. Izabrani biskup se posvećuje od strane biskupa koji imaju apostolsku sukcesiju čime biskup doživotno ostaje u toj službi a aktivno djeluje dok mu zdravlje to dozvoljava.
Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH je konfesionalna crkva te osim Svetog Pisma kao konačnog autoriteta i ranih kršćanskih vjerovanja, Nicejsko-Carigradskog, Apostolskog i Atanazijevog, svoje učenje temelji na 39 članaka vjere te, povijesno na ovim prostorima i na Heidelberškom katekizmu.
Protestantska reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj ima bratske odnose sa Reformatskom kršćanskom crkvom Mađara u Hrvatskoj koja je dala svoj blagoslov za njezinu samostalnost.
Službu svećenika u ovoj crkvi mogu obavljati samo muškarci.
Sjedište crkve je u Osijeku, u Tvrđi gdje se nalazi i Protestantsko teološko učilište “Mihael Starin”informacijski centar reformacije te župna Protestantska reformirana crkva “Dobroga Pastira”.
Sadašnji biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj je dr.sc. Jasmin Milić koji je posvećen od anglikanskih biskupa Engleske, Amerike i Njemačke dana 3. svibnja 2013. godine u Tordincima.
Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj
Nakon što je Sinoda Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj dana 7. studenog 1998. godine održana u Lugu izglasala nepovjerenje dotadašnjem imenovanom biskupu Endre Langhu, gospodin Langh nezadovoljan takvom odlukom zajedno sa svojim istomišljenicima 1999. osniva novu denominaciju pod nazivom Reformirana kršćanska crkva u RH, Biskupski ured. Ova denominacija 2005. godine mijenja naziv u sadašnji, Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj. Novoosnovana crkva izabrala za biskupa gospodina Endre Langha koji je posvećen 24. studenoga 2002. godine u Karancu.
Budući da je ova denominacija tvrdila kako je ona pravni sljednik Reformirane crkve Jugoslavije, odnosno da se ona osamostalila u Republici Hrvatskoj 30. siječnja 1993. godine, povijesna Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj je pokrenula spor pred nadležnim sudom za utvrđenje pravnog sljedništva. Sud je konačno pravomoćno utvrdio da je pravna sljednica Reformirane crkve Jugoslavije Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj a da je Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj nastala odvajanjem od iste 1999. godine.
Ovu denominaciju čine većinom pripadnici mađarske narodnosti reformatske vjere koji su nakon odvajanja ove denominacije od povijesne Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj ostali u ovoj novoosnovanoj reformiranoj denominaciji. Crkva ima i jednu Češku župu u Bjeliševcu koja povijesno pripada Husitima i koja ima zajedništvo sa Češkobratskom evangeličkom crkvom u Češkoj.
Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj je prihvatila vjerovanje crkve od koje se odvojila te osim Svetog Pisma kao konačnog autoriteta i ranih kršćanskih vjerovanja, Nicejsko-Carigradskog, Apostolskog i Atanazijevog, svoje učenje temelji i na Drugom helvetskom vjeroispovijedanju i Heidelberškom katekizmu.
Ustrojstvo ove crkve je sinodalno prezbiterijalno. Biskup se bira na mandat od 6 godina s mogućnošću ponovnog izbora.
Službu svećenika u ovoj crkvi mogu obavljati i muškarci i žene.
Sadašnji, treći biskup ove crkve od njezinog ustrojstva 1999. godine je Peter Szenn koji je naslijedio Lajoša Čati Saboa. Sjedište je u Lugu.
EVANGELIČKE CRKVE
U Hrvatskoj djeluju tri Evangeličke crkve od kojih je najpoznatija Evangelička crkva u Hrvatskoj koja je u narodu poznata i kao luteranska crkva.
Evangelička crkva u Hrvatskoj
Evangelička crkva u Hrvatskoj dio je tzv. luteranske tradicije, odnosno sljednica protestantske reformacije pod vodstvom reformatora Martina Luthera. Konfesionalna je crkva koja, pored Svetog Pisma i ranih crkvenih vjeroispovijedanja svoje učenje temelji na Augsburškom vjeroispovijedanju.
Prije Drugog svjetskog rata Evangeličkoj crkvi u Hrvatskoj su uglavnom pripadali vjernici njemačke narodnosti, i manji broj Mađara (Crkvena općina u Legradu). Slovaci su pripadali Slovačkoj evangeličkoj crkvi sa sjedištem u Novom Sadu (Crkvena općina u Iloku). Prvi biskup Evangeličke crkve sa sjedištem u Zagrebu bio je Philipp Popp koji je nakon Drugog svjetskog rata u montiranom procesu osuđen na smrt i strijeljan (O tome vidi više ovdje). Obnovu crkve nakon Drugog svjetskog rata preuzima njegov sin, Edgar Popp (O tome vidi više ovdje). Vrlo zanimljiv prikaz obnove Evangeličke crkve u Zagrebu, a time i Evangeličke crkve u cjelini, zabilježio je Edgar Popp u članku Nastanak evangeličke općine u Zagrebu.
Ustrojstvo crkve je sinodalno-prezbiterijalno. Na čelu crkve se nalazi biskup kojega bira Sinoda na mandat od šest godina s mogućnošću ponovnog izbora.
Službu pastora u ovoj crkvi mogu obavljati i muškarci i žene.
Sjedište crkve je u Zagrebu a na čelu crkve je biskup Branko Berić.
Evangelička metodistička crkva
Evangelička metodistička crkva u Hrvatskoj, iako nema svoje korijene u 16. stoljeću, direktno je proizašla iz anglikanizma i na taj način povijesno, konfesionalno i tradicijski možemo reći da pripada protestantskim crkvama.
Metodizam je nastao kao zajednica duhovnog probuđenja među anglikancima. Naziv je bio nadjenut izvan izvornog pokreta slično kao i naziv „protestant“. On govori o metodičkoj ozbiljnosti pokreta obnove crkve pokrenutog u vrijeme 18. stoljeća.
U to vrijeme je skupina mladih bogoslova i svećenika anglikanske Crkve u želji za duhovnom obnovom prihvatila stroga i metodička kršćanska pravila kao smjernice svojeg djelovanja. Oni su proučavali Sv. Pismo (oko tri sata dnevno), postili dva puta tjedno, posjećivali su zatvorenike, bolesne te sakupljali donacije siromašnima, što je u ondašnjem društvenom okružju dovelo do duhovne i socijalne obnove.
Najistaknutije vođe ovog pokreta bili su anglikanski propovjednici: John i Charles Wesley te George Whittefield. Osim u anglikanskoj teologiji, metodisti su svoje teološke naglaske crpili iz luteranskog pijetizma iz njemačkih zemalja, tako da se može kazati da je metodizam obuhvatio glavne protestantske doktrine i vjerovanja. Jedna od najvažnijih smjernica metodizma bila je njegova misijska djelatnost pa se pokret vrlo brzo razvio i etablirao isprva u anglo saksonskim regijama, a zatim i u cijelom svijetu.
Metodizam je bio na našim područjima prisutan od konca devetnaestog stoljeća, prije svega među protestantima u Srijemu, gdje je radi ograničenja djelovanja od strane vlasti u međuratnom razdoblju morao djelovati pod nazivom: Antialkoholičarsko društvo Plavog Križa. U Istri koja se do konca 2 svj. rata nalazila u sastavu Kraljevine Italije postojala je organizirana crkvena općina u Puli koja je egzodusom Talijana ostala napuštena. Nakon osamostaljenja Hrvatske, EMC je registrirana pod djelovanjem pastora Petra Žunića koji je vodio crkvenu zajednicu u Splitu do svojeg umirovljenja. Godine 2021. predsjedavanje EMC, preuzima Vatroslav Župančić.
Evangelička metodistička Crkva u Hrvatskoj pripada Globalnoj metodističkoj crkvi (Global Methodist Church).
U partnerstvu je s Protestantskom reformiranom kršćanskom crkvom i u suradnji s drugim protestantskim crkvama te crkvama reformacijske baštine u Hrvatskoj.
Sjedište Evangeličke metodističke crkve u Hrvatskoj je u Zagrebu a na čelu joj je senior Vatroslav Župančić.
Evangelička crkva Valdenze
Valdenzi su predreformacijski pokret kojeg je utemeljio Petar Valdo (1173.-1176.) razdavši sav svoj imetak, počeo je propovijedati evanđelje, okupivši oko sebe mnoge sljedbenike. Iako je dobio dozvolu od pape da može propovijedati evanđelje ukoliko mu to mjesni biskup dozvoli, lionski biskup mu je 1184. zabranio propovijedanje. No Valdo je nastavio propovijedati tako da se ustrojio zasebni pokret Valdenza.
Bili su poznati i kao Lionski siromasi. Budući su 1214. godine proglašeni hereticima i šizmaticima, započeo je njihov otvoreni progon. Proširili su se po čitavoj Europi.
Najznačajnija skupina Valdenza nalazi se danas u Italiji. Zanimljivo je da su tijekom Drugog svjetskog rata pomagali brojnim Židovima kako bi pobjegli od fašista. Valdežanska crkva članica je Svjetskog saveza Reformiranih crkava.
Prije Drugog svjetskog rata vjernici ove crkve su uglavnom bili Talijani)- Nakon drugog svjetskog rata koristila ju je Evangelička crkva u Hrvatskoj. Danas, po našim saznanjima, ova crkva nema vjernika. Postoji crkva u Opatiji koja, koliko nam je poznato, nije u funkciji.
Reformatska kršćanska crkva Mađara, Protestantska reformirana kršćanska crkva i Evangelička metodistička crkva dio su Hrvatske protestantske konferencije.
Vidi i ovo: Najstarije protestantske župe u Hrvatskoj
Crkve reformacijske baštine
Osim ovih, tradicionalnih protestantskih crkava, u Hrvatskoj djeluju i Crkve reformacijske baštine, dakle novije zajednice koje su prihvatile određene principe protestantske reformacije, no razvijali su svoju neovisnu tradiciju, vjerovanje i praksu (Nazareni, baptisti, pentekostalci i drugi).
Vidi i ovo: Tko su evanđeoski kršćani?
Autor: dr.sc. Jasmin Milić
