Je li papa Lav XIV. jedini koji nosi titulu “papa”?
U svibnju 2025. godine, nakon smrti pape Franje, za poglavara Katoličke crkve izabran je papa Lav XIV. Je li on jedini koji u kršćanskom svijetu nosi tutulu pape?
Jedan papa, Lav XIV. u Katoličkoj Crkvi
U Katoličkoj Crkvi, u svakom trenutku postoji samo jedan legitimni papa koji obnaša službu biskupa Rima i poglavara Crkve. Nakon smrti pape Franje 21. travnja 2025., kardinali su 8. svibnja izabrali novog papu, Lea XIV., čime je prestalo razdoblje “sede vakante” (upražnjenog papinskog prijestolja) .
Vidi i ovo: Papa Lav XIV. prekida skromnu praksu pape Franje
Osim u Katoličkoj Crkvi, titulu “pape” koriste i neki drugi kršćanski vođe:
Papa Tawadros II: Poglavar Koptske pravoslavne crkve sa sjedištem u Egiptu.
Papa Tawadros II, rođen kao Wagih Sobhy Baky Soliman 4. studenog 1952. u Mansouri, Egipat, trenutačno je 118. papa Aleksandrije i patrijarh Stolice svetog Marka, te poglavar Koptske pravoslavne crkve. Na tu je dužnost stupio 18. studenog 2012., naslijedivši papu Shenoudu III.
Tijekom njegove službe, Koptska pravoslavna crkva suočila se s izazovima, uključujući i teroristički napad na Katedralu svetog Marka u Aleksandriji 2017. godine, tijekom kojeg je poginulo najmanje 17 osoba. Papa Tawadros II bio je prisutan tijekom napada, ali nije ozlijeđen.
Papa Tawadros II aktivno sudjeluje u ekumenskom dijalogu. U svibnju 2023. posjetio je Vatikan kako bi obilježio 50. obljetnicu zajedničke deklaracije između Koptske pravoslavne i Katoličke crkve. Tijekom posjeta, papa Franjo najavio je uključivanje 21 koptskog mučenika, ubijenih u Libiji 2015., u Rimski martirologij, što je značajan korak prema jačanju duhovne povezanosti između dviju crkava.
Papa Tawadros II istaknuta je figura u suvremenom kršćanskom svijetu, poznat po svom zalaganju za jedinstvo, dijalog i očuvanje vjerske baštine Koptske pravoslavne crkve. Njegovo vodstvo obilježeno je posvećenošću duhovnom rastu zajednice i promicanju međureligijskog razumijevanja.
Patrijarh Teodor II: Poglavar Grčke pravoslavne crkve Aleksandrije.
Patrijarh Teodor II (grč. Θεόδωρος Β΄), rođen kao Nikolaos Horeftakis 25. studenog 1954. na Kreti, trenutačno je poglavar Grčke pravoslavne crkve Aleksandrije i cijele Afrike. Na ovu dužnost izabran je 9. listopada 2004., nakon tragične smrti patrijarha Petra VII. Službeno je ustoličen 24. listopada 2004. u Aleksandriji.
Godine 1990. imenovan je biskupom Kirene i predstavnikom patrijarha u Ateni. Godine 1997. postao je mitropolit Kameruna, gdje je razvio značajnu misijsku djelatnost, uključujući izgradnju crkava, škola i bolnica. U 2002. godini premješten je u Zimbabve, gdje je osnovao četiri misijska centra u Harareu, kulturni centar za 400 sudionika, te dva velika misijska centra u Malaviju s bolnicom, tehničkim školama i vrtićima. Također je pomogao
Kao patrijarh, Teodor II istaknuo se promicanjem jedinstva unutar pravoslavlja i misijskim radom diljem Afrike. Godine 2019. priznao je autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, što je dovelo do prekida euharistijskog zajedništva s Moskovskim patrijarhatom.
Pod njegovim vodstvom, Aleksandrijski patrijarhat je 2016. godine odlučio obnoviti ženski red đakonisa, a 2024. godine u Zimbabveu je zaređena prva žena za đakonisu u suvremenoj povijesti Istočne pravoslavne crkve.
Vidi i ovo: Đakonise u pravoslavnoj crkvi
Papa Petar III: Vođa Palmarijanske katoličke crkve, male nezavisne zajednice sa sjedištem u Španjolskoj.
Papa Petar III, rođen kao Markus Josef Odermatt 13. ožujka 1966. u Stansu, Švicarska, trenutačni je poglavar Palmarijanske katoličke crkve, vjerske zajednice sa sjedištem u El Palmar de Troya, Španjolska. Unutar ove zajednice poznat je pod redovničkim imenom Eliseo María de la Santa Faz. Na čelo crkve stupio je 22. travnja 2016., nakon što je njegov prethodnik, Gregor XVIII, napustio crkvu i vratio se Rimokatoličkoj crkvi.
Odermatt je 1985. godine pristupio Redu karmelićana Svetog Lica i proveo 18 godina kao misionar u Južnoj Americi. Od 2011. do 2016. obnašao je dužnost državnog tajnika Palmarijanske crkve. Nakon povlačenja Gregora XVIII, izabran je za novog papu i uzeo ime Petar III.
Palmarijanska katolička crkva smatra se raskolničkom sektom od strane Rimokatoličke crkve, koja Petra III ne priznaje kao legitimnog papu. Crkva je poznata po strogoj disciplini, izolaciji članova i odbacivanju modernih medija.
Papa Petar III ostaje kontroverzna figura unutar kršćanskog svijeta. Dok ga sljedbenici Palmarijanske crkve smatraju pravim nasljednikom svetog Petra, katolička crkva ga ne priznaje. Njegovo vodstvo obilježeno je reformama unutar zajednice i nastojanjima za širenje utjecaja crkve, unatoč izoliranosti i kontroverzama koje je prate.
Zaključak:
Iako titulu “pape” koriste i drugi kršćanski vođe, u Katoličkoj Crkvi postoji samo jedan legitimni papa. Trenutno, tu službu obnaša papa Leo XIV., izabran nakon smrti pape Franje. Ostale osobe s titulom “pape” pripadaju različitim kršćanskim tradicijama i ne utječu na jedinstvo Katoličke Crkve.
