Molitva i psihološko zdravlje

Molitva i psihološko zdravlje: Molitva, osim svoje religijske dimenzije, sve više privlači pozornost znanstvenika zbog potencijalnih psiholoških koristi. Istraživanja pokazuju da molitva može utjecati na emocionalno stanje, smanjiti stres i tjeskobu, poboljšati tjelesno zdravlje te općenito povećati kvalitetu života onih koji se mole.

Molitva i psihološko zdravlje

Psihološke koristi molitve

Dok neki istraživači smatraju da dobrobiti molitve proizlaze iz psiholoških čimbenika poput osjećaja smirenosti i društvene podrške, drugi proučavaju dublje duhovne i metafizičke aspekte molitve – njezinu povezanost sa smislom, mirom i emocionalnim iscjeljenjem.

Brojne studije upućuju na to da molitva može pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije, pružajući ljudima osjećaj kontrole, unutarnje ravnoteže i duhovne sigurnosti. Iako znanost ne može potvrditi postojanje Boga ili više sile, postoji suglasje da molitva pozitivno djeluje na emocionalno zdravlje i međuljudske odnose.

Vidi i ovo: “Moja duša vapi za zajedništvom s Tobom” (Žudnja za Bogom)

Molitva smanjuje ljutnju i agresiju

Jedno istraživanje iz 2011. pokazalo je da molitva može smanjiti ljutnju i agresivnost. Sudionici koji su se molili – bilo za osobu koja ih je naljutila, za nepoznatog čovjeka ili prijatelja u nevolji – nakon provokacije pokazivali su manju razinu ljutnje od onih koji se nisu molili.

Drugo istraživanje ukazuje da parovi koji mole jedno za drugo pokazuju manju sklonost agresiji i lakše opraštaju.

„Molitva ljudima može pomoći da situaciju vide iz drugačije perspektive“, rekao je prof. Brad Bushman s Državnog sveučilišta Ohio, koautor spomenute studije.

Smirenost, kontrola i osjećaj podrške

Iako nije posve jasno dolazi li osjećaj olakšanja iz same predaje briga višoj sili ili iz stvarne duhovne intervencije, prethodne studije povezuju molitvu s osjećajem unutarnjeg mira, sigurnosti i društvene povezanosti.

„Psihološka iskustva usko su povezana s važnim fiziološkim procesima, uključujući rad imunološkog sustava“, kaže dr. Kevin Masters. „Ako molitva utječe na te procese, moguće je objasniti njezin učinak i na fizičko zdravlje.“

Zašto se ljudi mole?

Prema dr. Christini Puchalski, profesorici medicine na Sveučilištu George Washington, ljudi se mole iz različitih razloga: kako bi izrazili zahvalnost, podijelili bol, tražili konkretne ishode ili jednostavno razmišljali u duhovnom kontekstu.

Molitva potiče osjećaj povezanosti – s Bogom, vlastitim vrijednostima ili onim što je osobi važno. Također, može umanjiti osjećaje usamljenosti, tjeskobe i straha.

„Rituali poput molitve smiruju um, odvraćaju nas od bespotrebnih briga i vraćaju osjećaj kontrole“, ističe prof. Ryan Bremner sa Sveučilišta St. Thomas.

Znanstveni dokazi i buduća istraživanja

Studija iz 2009. pokazala je da su sudionici koji su se molili jedni za druge imali niže razine depresije i anksioznosti te bili optimističniji, u usporedbi s onima koji nisu sudjelovali u molitvenim susretima.

Vidi i ovo: MOLITVA LIJEČI: Znanstvenici potvrdili nevjerojatno djelovanje molitve na ljudsko zdravlje

Većina znanstvenih spoznaja o koristima molitve potječe iz grupnih (posredničkih) molitvi. Bremner napominje da religioznost i zdravlje snažno koreliraju, no da su koristi često povezane i s prisustvom vjerskim službama, odnosno osjećajem zajedništva.

„Društvena podrška i smanjenje usamljenosti mogu objasniti mnoge pozitivne učinke molitve“, dodaje Masters.

Molitva vs. meditacija

Molitva i meditacija imaju sličnosti – obje mogu povećati svjesnost i umanjiti pretjerano razmišljanje – no razlikuju se u pristupu. Meditacija se fokusira na pražnjenje uma i individualno iskustvo, dok je molitva najčešće dijalog s višim bićem.

„Molitva u kontekstu odnosa s Bogom koji je pun ljubavi i podrške može biti snažan alat za nošenje sa stresom“, smatra Puchalski.

Što nas čeka u budućnosti?

Da bi se utvrdio stvaran utjecaj molitve na zdravlje, potrebno je više longitudinalnih studija koje prate ljude kroz duže razdoblje. Također, korisno bi bilo uključiti fiziološke mjere i metode praćenja ponašanja u stvarnom vremenu (ekološke studije) kako bi se preciznije istražila veza između molitve i psihofizičkog zdravlja.

Zaključak

Iako molitva prvenstveno pripada području duhovnosti, sve veći broj znanstvenih istraživanja ukazuje na njezine stvarne psihološke i emocionalne koristi. Bilo da pruža osjećaj mira, smanjuje stres i tjeskobu, jača međuljudske odnose ili potiče zahvalnost i suosjećanje, molitva se pokazuje kao vrijedan oblik unutarnje prakse.

Bez obzira na to temelji li se učinak molitve na vjeri u višu silu ili na psihološkim mehanizmima, njezin pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i opću dobrobit sve je teže zanemariti. U vremenu brzine, nesigurnosti i preopterećenosti, molitva može biti prostor smirenja, povezivanja i obnove.

Prevela: Anđela Stevanović, mag.theol.

Izvor: edition.cnn.com