Kršćanski obraćenik u Egiptu optužen za terorizam nakon zahtjeva za promjenom osobnih podataka
Državno odvjetništvo za nacionalnu sigurnost Egipta podiglo je 22. srpnja optužnicu protiv Abdulraziqa, tereteći ga za pripadnost terorističkoj organizaciji, poticanje nemira i širenje lažnih informacija.
Abdulraziq se obratio na kršćanstvo još 2016. i bio je kršten u Ruskoj pravoslavnoj crkvi dok je živio u Egiptu. Njegova odluka izazvala je snažne posljedice: odbacivanje od strane obitelji, neprijateljstvo okoline i redovito policijsko maltretiranje kad god bi govorio o svojoj vjeri.
Godine 2018. otputovao je u Rusiju i ondje zatražio azil, započevši javnu kritiku islama, što je izazvalo reakcije u nekim muslimanskim zajednicama te zemlje. Ruske su ga vlasti uhitile 2019., a nakon izdržane jednogodišnje kazne njegov je azil poništen te je 2024. deportiran natrag u Egipat.
Po dolasku, egipatske su ga vlasti kratko ispitivale, ali su ga pustile uz upozorenje da ne smije javno govoriti o vjeri niti vršiti evangelizaciju. Iako su islamističke skupine navodno pritiskale vlasti da ga pritvore, ostao je na slobodi sve do pokušaja da ažurira osobne dokumente.
Kršćanski odvjetnik Saeid Fayaz izjavio je da tisuće obraćenika u Egiptu prolaze slične patnje: „Žive izolirano i u stalnom strahu. Saeid je vjerovao u egipatski ustav koji jamči vjerske slobode, ne shvaćajući da je ta sloboda jednostrana.”
U zemlji s oko 111 milijuna stanovnika, gdje 90% čini muslimanska većina, a oko 10% su kršćani, vjerske slobode za manjine često ostaju samo na papiru. Iako se kršćanska zajednica broji u milijunima, ona je suočena s učestalim oblicima institucionalne i društvene diskriminacije.
U lipnju je dodatno uznemirenje izazvala odluka egipatskog suda o prijenosu vlasništva nad samostanom svete Katarine — jednim od najstarijih kršćanskih samostana na svijetu — na državu. Kršćanski su vođe upozorili da bi to moglo dovesti do pretvaranja svetog mjesta u muzej i izbacivanja redovnika.
Samostan svete Katarine, smješten u podnožju Sinajske gore, nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine te se smatra mjestom gdje je Mojsije primio Deset zapovijedi. Podignut između 548. i 565. godine po nalogu bizantskog cara Justinijana I., samostan je neprekinuto mjesto kršćanskog bogoslužja i hodočašća već gotovo 1500 godina, a dragocjen je i za kršćane, i za Židove, i za muslimane.
Izvor: christianpost.com
Naslovna foto: Wikipedia
