Biskup Šaško: Zašto je ovo prešućeno u predstavljanju novog prijevoda Biblije?
Donosimo dijelove osvrta zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivan Šaško o predstavljanjima prijevoda Biblije na govorni hrvatski jezik. Tekst prenosimo uz zadržavanje izvornih podnaslova iz biskupova osvrta.
Službeni prijevod Svetoga pisma u Crkvi
Jedini važeći prijevod Svetoga pisma (Biblije) na hrvatski jezik kojim se Katolička Crkva u Hrvatskoj koristi u liturgiji i crkvenim pobožnostima jest prijevod u izdanju crkvene izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Taj je prijevod mjerodavan i u crkvenim dokumentima, katehezi, vjeronauku te u svim područjima pastoralnoga djelovanja Crkve.
Treba pritom naglasiti da svaki prijevod s vremenom traži reviziju, dorade i usklađivanja – bilo zbog novih znanstvenih spoznaja, bilo zbog činjenice da su jezici živi i podložni razvoju.
Nova katolička Biblija?
Proteklih se tjedana u javnosti mnogo govorilo o „novom prijevodu Biblije“, pa čak i o „novoj katoličkoj Bibliji“, u izdanju Hrvatskoga biblijskog društva, odnosno u suizdanju s nakladnom kućom Verbum iz Splita i nakladnikom Naša ognjišta iz Tomislavgrada.
Takva su predstavljanja potaknula niz nepreciznih i zbunjujućih tvrdnji koje mogu stvoriti dojam kako tek sada doznajemo što doista piše u Bibliji, kao da su vjernici dosad bili ozbiljno zakinuti i „izgubljeni u prijevodu“.
Zašto je prešućena jedna rečenica hrvatskih biskupa?
Riječ je o rečenici iz Priopćenja sa zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije od 6. lipnja 2024., u kojem stoji:
„Na zasjedanju su biskupi izrazili suglasnost da Hrvatsko biblijsko društvo kao svoje izdanje objavi studijski ekumenski prijevod Svetoga pisma na hrvatski govorni jezik na čijem su prijevodu radili katolički bibličari i bibličari drugih kršćanskih denominacija.“
Ta je rečenica u javnim predstavljanjima uglavnom izostavljena, iako sadrži ključne odrednice toga izdanja.
Što su biskupi doista odobrili?
Hrvatska biskupska konferencija jasno navodi četiri bitne značajke tog prijevoda:
a) dana je suglasnost da Hrvatsko biblijsko društvo objavi prijevod kao svoje izdanje, bez spominjanja suizdavača, osobito ne privatnih nakladničkih kuća;
b) riječ je o studijskom prijevodu, bez ikakve naznake da bi bio namijenjen liturgiji, službenim crkvenim dokumentima, katehezi ili općoj pastoralnoj uporabi;
c) prijevod je plod rada bibličara različitih kršćanskih denominacija te je stoga ekumenskoga karaktera, ali ne u punini, budući da u njemu nisu sudjelovali stručnjaci iz Istočnih Crkava;
d) izrijekom se navodi da je riječ o prijevodu na govorni hrvatski jezik, a ne na standardni književni jezik.
Pokušaji zamjenjivanja prijevoda
Suglasnost biskupa odnosi se isključivo na studijski prijevod koji može poslužiti znanstvenim raspravama i kao poticaj za jezično i teološko promišljanje postojećega službenog prijevoda, ali nikako kao njegova zamjena.
Čudni standardi jezika i prijevoda
Bez uporabe određenih jezičnih oblika prijevod neminovno slabi i udaljava se od izvornoga značenja teksta. U takvim je slučajevima teško govoriti o vjernosti izvorniku.
Neizostavna ‘poietika’
Odstupanjem od ritma, zvučnosti i melodije jezika gubi se poietičnost – ona stvarateljska snaga Božje riječi koja je sastavni dio biblijskoga teksta.
Što je točnije, razumljivije i ljepše?
Primjer hvalospjeva anđela u Luki 2,14 jasno pokazuje problem:
- postojeći liturgijski prijevod:
„Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovima“ - novi prijedlog:
„Slava Bogu na visinama, a na zemlji mir ljudima koji su mu dragi“
Zamjena izraza „njegovi miljenici“ s „ljudi koji su mu dragi“ ne donosi veću jasnoću, nego teološko i jezično osiromašenje.
Nekoliko neobičnosti koje traže odgovore
U izdanju prijevoda ne navodi se koji je prevoditelj radio na kojoj biblijskoj knjizi, niti iz kojih je izvornika prevodio. Također, izostaje jasna metodologija usporedbe s drugim prijevodima, što je u suvremenoj biblijskoj znanosti gotovo nezamislivo.
Nekoliko poticaja koji traže poniznu istinoljubivost
Svaki prijevod Svetoga pisma mora potaknuti stručnu i argumentiranu raspravu. Ona ne smije ostati na razini osobnih dojmova, nego mora počivati na jasno utemeljenim pokazateljima.
‘Perfektizacija’ prijevoda
Ne radi se o usavršavanju postojećega službenog prijevoda, nego o njegovoj perfektizaciji – sustavnom zamjenjivanju drugih prošlih glagolskih oblika perfektom, što duboko mijenja stil, ritam i teološku gustoću teksta.
Zaključne riječi
Glavna vodilja ne smije biti isticanje pojedinih riječi, nego izbor najboljega prevoditeljskog pristupa i njegovih plodova. Predstavljanje ovoga prijevoda, kako ističe biskup Šaško, nije bilo u skladu s onim što je Hrvatska biskupska konferencija doista odobrila.
U Zagrebu, 27. prosinca 2025.
na blagdan sv. Ivana, apostola i evanđelista
Osvrt zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška na predstavljanja prijevoda Biblije na govorni jezik, objavljen na stranicama Zagrebačke nadbiskupije, u cijelosti možete pročitati na poveznici.
Izvor: hkm.hr
