Kardinali Blase J. Cupich i Ladislav Nemet u Rijeci: Kršćanstvo ne smije postati oruđe nacionalizma ni kulture sukoba
RIJEKA – U vremenu obilježenom ratovima, političkim napetostima i rastućim društvenim podjelama, Crkva je pozvana biti glas pomirenja, a ne dio sukoba. To je bila središnja poruka javne tribine održane 14. srpnja u Rijeci u sklopu Mediteranskih teoloških susreta, na kojoj su sudjelovali kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup Chicaga, i kardinal Ladislav Nemet, nadbiskup Beograda.
Govoreći o temi „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“, dvojica kardinala naglasila su da odgovornost za mir ne pripada samo političkim i crkvenim vođama, nego svakom čovjeku koji želi živjeti Evanđelje u svakodnevici.
Mir počinje u srcu svakog čovjeka
Kardinal Blase Cupich istaknuo je kako Crkva mora biti dosljedan zagovornik dostojanstva svake ljudske osobe, bez obzira na njezinu vjeru, nacionalnost ili društveni položaj.
Prema njegovim riječima, kršćani nisu pozvani braniti političke ideologije, nego svjedočiti vrijednosti svakoga ljudskog života. Upozorio je da se društvene podjele često namjerno potiču kako bi se stvarali neprijatelji i održavale napetosti.
Naglasio je da izgradnja mira nije zadaća rezervirana za političare ili biskupe, nego odgovornost svakog krštenika koji svojim riječima i djelima može pridonositi pomirenju.
Vjera prije nacionalnog identiteta
Kardinal Ladislav Nemet posebno se osvrnuo na izazove jugoistočne Europe, upozorivši na opasnost poistovjećivanja nacionalnog identiteta s kršćanskom vjerom.
Podsjetio je da su Crkve tijekom povijesti često čuvale jezik i kulturni identitet svojih naroda, ali je naglasio kako je danas potrebno ponovno staviti naglasak na ono što je temeljno – pripadnost Kristu.
Prema njegovim riječima, krštenje oblikuje identitet vjernika prije svake nacionalne pripadnosti. Kultura i tradicija imaju svoju vrijednost, ali ne smiju postati mjerilo po kojem se određuje autentičnost kršćanske vjere.
Protiv kulture sukoba
Jedna od važnijih tema tribine bila je i pojava sve dubljih kulturnih i ideoloških podjela koje obilježavaju suvremena društva.
Kardinal Cupich upozorio je da kršćanstvo ne smije postati zatvoreni identitetski projekt usmjeren protiv drugih ljudi. Poslanje Crkve, rekao je, nije stvaranje ekskluzivne zajednice nego naviještanje Evanđelja svima te izlazak na društvene margine.
Slično je naglasio i kardinal Nemet, ističući kako javno svjedočenje vjere ima smisla samo ako ljude približava Bogu i jedne drugima, a ne ako produbljuje podjele među njima.
Dodao je kako se istinski mir ne može graditi dok ljudi svijet promatraju kroz podjelu na “nas” i “njih”, nego tek kada započnu obraćenje vlastitoga srca.
Mržnja najviše razara onoga koji je nosi
Govoreći o sve prisutnijem govoru mržnje, kardinal Cupich ispričao je događaj iz svojih svećeničkih početaka koji je na njega ostavio snažan dojam.
Prisjetio se kako je jedan čovjek vrijeđao njegova župnika, a ovaj je kasnije mirno primijetio da je on uvrede slušao samo nekoliko minuta, dok osoba ispunjena gorčinom mora s takvim teretom živjeti svakoga dana.
Tom je pričom želio pokazati da mržnja prije svega uništava onoga tko joj se prepusti te oduzima unutarnji mir i slobodu.
Kardinal Nemet nadovezao se upozorenjem kako politički život često opstaje na stvaranju neprijatelja jer se strah lako pretvara u politički kapital. Upravo zato, smatra, Crkva mora još snažnije govoriti o pomirenju koje započinje u obiteljima, župama i lokalnim zajednicama.
Migranti zaslužuju dostojanstven odnos
Velik dio razgovora bio je posvećen migracijama i odnosu prema ljudima koji napuštaju svoje domove.
Kardinal Cupich kritizirao je praksu masovnih deportacija u Sjedinjenim Američkim Državama, naglasivši da pravo države na zaštitu granica nikada ne smije dovesti do gaženja ljudskog dostojanstva i razdvajanja obitelji.
Kardinal Nemet podsjetio je na djelovanje Katoličke Crkve u Srbiji tijekom migrantske krize 2015. godine, kada su brojne crkvene zajednice pružale pomoć ljudima na balkanskoj ruti.
Obojica su se složila da kršćanska ljubav prema bližnjemu uključuje i odgovornost prema migrantima, bez obzira na njihovo podrijetlo.
Mladi traže autentičnost
Govoreći o sekularizaciji, dvojica kardinala izrazila su oprezni optimizam.
Cupich smatra da mlade ne odbija Evanđelje, nego dojam da je Crkva uključena u beskrajne kulturne sukobe. Mladi, rekao je, traže smisao, zajedništvo i autentičnost.
Nemet je dodao kako iskustva iz različitih europskih zemalja pokazuju da se sve više mladih ljudi ponovno odlučuje za krštenje i ozbiljniji život vjere. Prema njegovu mišljenju, mladi prirodno prihvaćaju različitosti, dok podjele uglavnom nastaju pod utjecajem političkih i društvenih ideologija.
Sinodalnost kao kultura međusobnog slušanja
Na završetku razgovora kardinali su govorili i o budućnosti Crkve kroz proces sinodalnosti.
Cupich je sinodalnost usporedio s plesom u kojem svatko mora naučiti slušati druge i pronaći zajednički ritam, dok je Nemet istaknuo da se ne radi o kratkoročnom projektu, nego o postupnoj izgradnji nove kulture međusobnog povjerenja i zajedničkog razlučivanja.
Poziv na osobnu odgovornost
Zaključujući tribinu, obojica su pozvala okupljene da ne ostanu samo slušatelji, nego da poruke o miru prenesu u vlastite obitelji, radna mjesta i društvene zajednice.
Kardinal Nemet posebno je ohrabrio mlade da se ne povlače iz javnog života, nego da svojim vrijednostima i odgovornim djelovanjem pridonose izgradnji pravednijeg društva.
Riječka tribina još je jednom pokazala da pitanja mira, pomirenja i ljudskog dostojanstva nisu samo političke teme, nego duboko kršćanski izazovi koji traže osobno obraćenje i svakodnevno svjedočanstvo vjere.
Pogledajte video:
Discover more from Horizonti vjere
Subscribe to get the latest posts sent to your email.



