DATUM USKRSA: Je li to zbog julijanskog i gregorijanskog kalendara?

Ovoga dana nerijetko u medijima čujemo objašnjenje zašto je datum Uskrsa različit: tvrdi se da katolici (i protestanti) slave Uskrs prema gregorijanskom kalendaru, dok ga pravoslavni slave prema julijanskom kalendaru.

Kako se određuje datum Uskrsa?

Budući da se drugi veliki kršćanski blagdan, Božić, slavi i 25. prosinca i 7. siječnja (po gregorijanskom kalendaru), rašireno je uvjerenje da se i proslava Uskrsa razlikuje zbog kalendara. No kada je riječ o Božiću, svi ga kršćani slave 25. prosinca. Pojedine pravoslavne crkve drže se julijanskoga kalendara, pa zbog razlike od 13 dana 25. prosinca po julijanskom kalendaru pada na 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru. Dakle, 7. siječnja za one pravoslavne koji slave Božić po starome, julijanskom kalendaru zapravo jest 25. prosinca.

Otuda proizlazi i da je 1. siječnja po julijanskom kalendaru zapravo 14. siječnja po gregorijanskom, pa se govori o tzv. pravoslavnoj ili srpskoj Novoj godini, iako se zapravo radi o Novoj godini po julijanskom kalendaru. Međutim, ne drže se sve pravoslavne crkve julijanskoga kalendara. Grčka, Bugarska, Rumunjska i druge prihvatile su gregorijanski kalendar (pojedini pravoslavni tvrde da je riječ o tzv. Milankovićevu kalendaru), pa kod njih Božić pada istoga dana kao i kod rimokatolika i protestanata.

No kada je riječ o Uskrsu, sve pravoslavne crkve proslavljaju ga u isto vrijeme, bez obzira drže li se gregorijanskog ili julijanskog kalendara (izuzetak je Finska pravoslavna crkva, koja Uskrs slavi uvijek zajedno s rimokatolicima i protestantima). Ponekad se datum poklapa, a ponekad razlika iznosi i do mjesec dana. Ipak, u najmanje 50 % slučajeva pravoslavni Uskrs dolazi tjedan dana nakon što ga proslave rimokatolici i protestanti.

S obzirom na ove činjenice, jasno je da razlika nije utemeljena na kalendarima. Kada bi to bio slučaj, razlika bi uvijek iznosila 13 dana. Također, pravoslavne crkve koje se drže gregorijanskoga kalendara slavile bi Uskrs istoga dana kao i rimokatolici i protestanti.

Uskrs se, prema odluci  Prvog nicejskog sabora iz 325. godine, slavi u nedjelju nakon punog mjeseca koji slijedi nakon proljetne ravnodnevice.

Rimokatolici i protestanti (zapadno računanje Uskrsa, odnosno zapadna pashalija) Uskrs slave u nedjelju koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca. Prema tom računanju, Uskrs se slavi između 22. ožujka i 25. travnja.

Kod pravoslavnog računanja datuma Uskrsa (istočno računanje Uskrsa, odnosno istočna pashalija), Uskrs pada između 4. travnja i 8. svibnja, a moraju biti ispunjena četiri pravila:

• Uskrs se slavi nakon proljetne ravnodnevice
• Uskrs se ne može slaviti prije ili za vrijeme židovske pashe
• Uskrs se slavi nakon prvog proljetnog punog mjeseca
• Uskrs se uvijek slavi u nedjelju

Na prvi pogled čini se da je jedina razlika između zapadnog i istočnog računanja ta što u istočnim, odnosno pravoslavnim crkvama Uskrs ne može pasti prije ili za vrijeme židovske pashe. No prava složenost pojavljuje se u određivanju prvog proljetnog punog mjeseca.

Godine 325. skupina astronoma iz Aleksandrije izračunala je teoretske datume punog mjeseca i složila ih u tablice prema kojima Pravoslavna crkva i danas računa datum Uskrsa. Takav način određivanja ne temelji se isključivo na astronomskim promatranjima, nego na unaprijed utvrđenim tablicama. Ovom metodom postoji 19 mogućih datuma Uskrsa.

Zapadni kršćani smatraju da je takav pristup zastario i često astronomski netočan. Nakon reforme kalendara pod papom Grgurom XIII, pristupilo se preciznijem određivanju prvog proljetnog punog mjeseca. Prema tom izračunu postoji 35 mogućih datuma Uskrsa. O tome vidi više ovdje. 

Vrlo važan čimbenik u razlici između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa jest židovski blagdan Pashe. Za određivanje njezina datuma važan je Židovski kalendar, koji je lunarni (temeljen na kretanju Mjeseca), za razliku od julijanskog i gregorijanskog kalendara, koji su solarni (temeljeni na kretanju Zemlje oko Sunca).

Promjena kalendara s julijanskog na gregorijanski također je imala određenu ulogu, ali nije ključni niti jedini razlog razlike. Da jest, razlika bi, kao i u slučaju Božića, uvijek iznosila 13 dana, odnosno dva tjedna između datuma Uskrsa.

U nastojanju da se postigne zajedničko slavljenje Uskrsa, zapadni kršćani i pravoslavni potpisali su 1997. godine zajedničku izjavu, koja, nažalost, nikada nije zaživjela.

Dakle, razlika između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa ne temelji se isključivo na razlici između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara. Uključeni su i drugi čimbenici, poput lunarnog kalendara, crkvenog izračuna punog mjeseca (tzv. crkveni mjesec), astronomije i matematike. Stoga je pogrešno tvrditi da rimokatolici i protestanti slave Uskrs po gregorijanskom, a pravoslavni po julijanskom kalendaru. Preciznije je govoriti o zapadnom i istočnom računanju datuma, odnosno o zapadnoj i istočnoj pashaliji.

Dr. sc. Jasmin Milić

 

Kod preuzimanja ovoga članka, obavezno navesti link.

Pročitajte i Uskrs i njegov datum