N. T. Wright upozorava na „nezdravu fascinaciju demonima“ u suvremenom kršćanstvu
Poznati britanski teolog i novozavjetni znanstvenik N. T. Wright upozorio je kršćane da izbjegavaju dvije krajnosti: poricanje stvarnosti duhovnog zla s jedne strane i opsesivnu, senzacionalističku zaokupljenost demonima s druge.
Govoreći u jednoj emisiji u formatu „Ask Me Anything“, Wright je pojasnio da Isusova javna služba nije stvorila demonsku aktivnost, nego ju je razotkrila. Navještaj Kraljevstva Božjega djelovao je poput svjetla koje je iznijelo skriveno zlo na vidjelo.
„Kad Isus dolazi u Galileju i govori: ‘Približilo se Kraljevstvo Božje’, to je kao da odjednom sav namještaj u sobi počne letjeti“, slikovito je rekao Wright.
„Sile tame shvaćaju: ako On učini sve što izgleda da će učiniti – mi smo u ozbiljnoj nevolji.“
Isus nije započeo borbu – On ju je razotkrio
Wright naglašava da demonske sile nisu bile nepoznate ni prije Isusova dolaska. Židovi 1. stoljeća znali su za molitve oslobođenja i egzorcizme, a i sam Isus priznaje da su u narodu već postojali oni koji su istjerivali zloduhe.
U tom svjetlu, optužba da Isus izgoni demone snagom Beelzebula ima smisla samo u kulturi koja je već priznavala stvarnost duhovne patnje.
„Kad sile tame vide da se naviješta Kraljevstvo Božje, shvaćaju da su gotove. I odgovor je: da, zaista jesu.“
Nema dualizma: Bog i Sotona nisu jednaki protivnici
Jedno od Wrightovih ključnih upozorenja odnosi se na pogrešan dualizam u kojem se Bog i Sotona prikazuju kao dvije ravnopravne sile u vječnom sukobu.
„Moramo se maknuti od ideje da su Bog na jednoj, a Sotona na drugoj strani, zaključani u beskrajnoj borbi. To nije biblijska slika.“
Pozivajući se na apostola Pavla (1. Korinćanima), Wright priznaje postojanje neljudskih tamnih sila, ali jasno naglašava da one nisu ‘pravi bogovi’. Njihovo djelovanje najčešće se očituje kroz sustave, ideologije i ponašanja koja izobličuju i ponižavaju čovjeka.
Opasnost moderne fascinacije „duhovnim“
Iako suvremeni Zapad često poriče postojanje duhovnog zla, Wright upozorava da masovna zla 20. stoljeća pokazuju kako zlo može djelovati iznad i izvan pojedinačnih loših namjera.
No to ne znači, dodaje, da kršćani trebaju tražiti demonsko „ispod svakog kamena“.
„Dobro je biti svjestan duhovne stvarnosti svijeta, ali uvijek postoji opasnost da poželimo pronaći demone iza svakog grma.“
Posebno je kritičan prema učenjima koja potiču kršćane da traže vizije, postanu „vidioci“ ili love dramatična duhovna iskustva.
„To stvara mračnu fascinaciju koju bismo trebali izbjegavati kao kugu.“
Egzorcizam nije spektakl, nego težak pastoralni rad
Iz vlastitog iskustva biskupa, Wright priznaje da postoje rijetki slučajevi teške duhovne patnje u kojima su potrebne posebne molitve i razborito služenje oslobođenja. No oni koji su za to pozvani ne opisuju taj rad kao uzbudljiv, nego kao iscrpljujući i mučan.
„Jedan mi je rekao: ‘To je kao čišćenje zahoda’. To je prljav, bolan svijet ljudi zarobljenih u destruktivnim obrascima.“
Pobjeda je već ostvarena
Središnja poruka Wrightove teologije ostaje kristološka i uskrsna:
„Svojom smrću i uskrsnućem Isus je pobijedio te sile. Mi živimo između početne i konačne pobjede.“
Crkva stoga nije pozvana na strah, opsesiju ili lov na demone, nego na vjerno svjedočenje već započetog Kraljevstva Božjega.
Pozivajući se i na misao C. S. Lewis, Wright zaključuje:
„Postoje dvije jednake i suprotne pogreške: jedna je misliti da je sve to srednjovjekovna besmislica, a druga vidjeti demone iza svakog grma.“
👉 Poruka za danas: kršćanska vjera ne počiva na fascinaciji tamom, nego na sigurnosti Kristove pobjede, razboritosti i poniznom življenju Evanđelja.
Izvor: Christian post
Naslovna foto: Pixabay
