Raskol u Rimokatoličkoj Crkvi? Vatikan izopćio FSSPX, sakramente pokore i ženidbe proglasio nevažećima
Nakon što je Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. (FSSPX) bez papinskog odobrenja zaredilo četvoricu novih biskupa, Vatikan je objavio jedan od najoštrijih dokumenata u posljednjih nekoliko desetljeća. Dikasterij za nauk vjere proglasio je čin “raskolničke naravi”, izrekao automatsko izopćenje uključenim biskupima te upozorio da su sakramenti pokore i ženidbe koje podjeljuju službenici FSSPX-a nevaljani. Je li ovo raskol u Romokatoličkoj crkvi?
Odluka predstavlja novu eskalaciju dugogodišnjeg sukoba između Svete Stolice i tradicionalističkog pokreta koji već desetljećima osporava pojedine odluke Drugoga vatikanskog koncila.
Nova biskupska ređenja bez papinskog mandata
Dekret Dikasterija za nauk vjere, koji je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, odnosi se na biskupe Alfonsa de Galarretu i Bernarda Fellaya, koji su sudjelovali u biskupskom posvećenju, kao i na četvoricu novozaređenih biskupa: Pascala Schreibera, Michaela Goldadea, Michela Poinsineta de Sivryja i Marca Hanappiera.
Prema dekretu, svi oni automatski (latae sententiae) podliježu izopćenju jer su izvršili biskupska posvećenja bez papinskog mandata i protiv izričite volje pape Lava XIV.
Vatikan navodi da takav čin predstavlja teško kršenje kanonskog prava te “čin raskolničke naravi”, podsjećajući na isti zaključak koji je donesen nakon nezakonitih biskupskih ređenja nadbiskupa Marcela Lefebvrea 1988. godine.
Izopćenje obuhvaća i formalne članove Bratstva
Istodobno s dekretom objavljeno je i posebno objašnjenje Dikasterija za nauk vjere u kojem se navodi da se svi zaređeni službenici FSSPX-a nalaze u raskolu te ih treba smatrati raskolnicima koji podliježu kazni izopćenja.
Dokument također navodi da se vjernici laici koji formalno pripadaju Svećeničkom bratstvu svetoga Pija X. smatraju raskolnicima i izopćenima, u skladu s ranijim tumačenjem Papinskog vijeća za zakonodavne tekstove iz 1996. godine.
Vjernici su ujedno pozvani da ne sudjeluju u bogoslužjima i drugim aktivnostima koje organizira FSSPX.
Sakramenti pokore i ženidbe proglašeni nevaljanima
Jedna od najozbiljnijih posljedica objavljenog dokumenta odnosi se na sakramentalni život.
Dikasterij upozorava da službenici FSSPX-a sakramente podjeljuju nedopušteno te posebno ističe da su sakrament ispovijedi (pokore) koji oni podjeljuju, kao i ženidbe kojima svjedoče, nevaljani.
Istodobno Vatikan poručuje da će Katolička Crkva “poput brižne majke” primiti sve koji se žele vratiti u puno zajedništvo s Rimom. Apostolskim nuncijima povjereno je da u suradnji s mjesnim biskupima odrede postupke za povratak pojedinaca u kanonsko zajedništvo.
Dug put od pomirenja do novog sukoba
Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. osnovao je 1970. godine francuski nadbiskup Marcel Lefebvre kao zajednicu koja se protivila liturgijskim i drugim reformama nakon Drugoga vatikanskog koncila.
Godine 1988. Lefebvre je bez dopuštenja pape Ivana Pavla II. zaredio četvoricu biskupa, zbog čega je bio izopćen, a njegov je čin tada također proglašen raskolničkim.
Papa Benedikt XVI. ukinuo je 2009. godine izrečene kazne izopćenja biskupima u želji da otvori put pomirenju. Tijekom pontifikata pape Franje vođeni su brojni razgovori između Vatikana i FSSPX-a, a svećenicima Bratstva bile su dane određene pastoralne ovlasti. U jednom se razdoblju čak nagađalo da bi Bratstvo moglo dobiti status osobne prelature, po uzoru na Opus Dei.
Međutim, konačni sporazum nikada nije postignut.
Novo biskupsko ređenje bez papinskog odobrenja dovelo je do ponovnog prekida odnosa i izricanja najtežih kanonskih sankcija.
FSSPX odbacuje optužbe za raskol
S druge strane, predstavnici FSSPX-a odbacuju tvrdnju da su raskolnici.
Pozivaju se na kanon 1323 Zakonika kanonskog prava, prema kojem osoba ne podliježe kazni ako djeluje u stanju prijeke potrebe. U Bratstvu smatraju da upravo takve okolnosti postoje u današnjoj Katoličkoj Crkvi te da su nova biskupska ređenja bila nužna radi očuvanja tradicionalnog katoličkog nauka, liturgije i apostolskog nasljeđa.
Time ostaje otvoren duboki spor između Svete Stolice i FSSPX-a, pri čemu obje strane različito tumače kanonski i teološki karakter nastale situacije.
Zaključak
Iako će mnogi ovaj događaj opisati kao “novi raskol u Rimokatoličkoj Crkvi”, važno je razlikovati medijski naslov od kanonske terminologije. Službeni stav Svete Stolice jest da je riječ o raskolničkom činu koji je doveo do izopćenja biskupa, svećenika i formalnih članova FSSPX-a te do njihove odvojenosti od punog zajedništva s Rimom.
Istodobno, samo Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. ne smatra se raskolničkom zajednicom. Njegovi predstavnici tvrde da nisu napustili Katoličku Crkvu niti odbacuju papinsku službu, nego da djeluju u izvanrednim okolnostima kako bi očuvali tradicionalnu katoličku vjeru i bogoslužje.
Bez obzira na različita tumačenja, najnovije odluke Vatikana predstavljaju najteži prekid odnosa između Svete Stolice i FSSPX-a od vremena pontifikata svetog Ivana Pavla II. Posebnu težinu ima činjenica da je Vatikan sada izričito proglasio nevaljanima sakrament ispovijedi i ženidbe koje podjeljuju ili kojima svjedoče službenici Bratstva te pozvao katolike da ne sudjeluju u njihovim bogoslužjima. Time je višedesetljetni spor ušao u novu, ozbiljniju fazu čije će posljedice zasigurno imati odjek u cijelom katoličkom svijetu.
Više o povijesti i kontroverzama povezanima s FSPPX-om pročitajte OVDJE.
Naslovna fotografija: Snimka zaslona
