390 godina pjesmarice Cithara sanctorum – koja je stoljećima čuvala protestantsku vjeru i identitet
Slovački evangelici obilježavaju 390. obljetnicu prvog izdanja znamenite pjesmarice Cithara sanctorum, poznate i kao Tranoscius ili Tranovskijeva pjesmarica. Djelo Juraja Tranovskog stoljećima je oblikovalo duhovni život protestanata u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uključujući područja današnje Hrvatske i Srbije.
Evangelička crkva Augsburške vjeroispovijesti u Slovačkoj (ECAV) od 18. do 20. rujna 2026. u Liptovskom Mikulášu obilježila je 390 godina od prvog izdanja pjesmarice Cithara sanctorum, jednog od najznačajnijih protestantskih izdanja u ovom dijelu Europe.
Obljetnica se obilježila trodnevnim programom koji uključuje znanstveno-popularnu konferenciju, koncert stare glazbe, filmske projekcije i svečana bogoslužja. Poseban događaj predstavlja otkrivanje spomenika autoru pjesmarice Juraju Tranovskom, kojemu je nazočio i predsjednik Slovačke Republike Peter Pellegrini.
Pjesmarica iz 1636. godine
Cithara sanctorum prvi je put objavljena 1636. godine. Juraj Tranovský želio je na jednom mjestu okupiti i objediniti evangeličke duhovne pjesme koje će vjernici moći koristiti ne samo tijekom bogoslužja nego i u osobnom i obiteljskom duhovnom životu.
Pjesmarica je sadržavala Tranovskijeve vlastite pjesme, ali i prijevode njemačkih i latinskih crkvenih pjesama te pjesme koje su već bile prisutne među protestantima u Češkoj i Ugarskoj.
Tijekom vremena zbirka se proširila na približno 1.200 pjesama, a u evangeličkim crkvama koristila se čak 356 godina. Zahvaljujući brojnim izdanjima i pretiscima, postala je jednom od najraširenijih knjiga u protestantskim obiteljima.
Više od obične pjesmarice
Značenje Cithare sanctorum daleko nadilazi njezinu liturgijsku uporabu. Ona je snažno utjecala na duhovni život, crkvenu glazbu, književnost i jezičnu tradiciju te je stoljećima pomagala očuvanju protestantskog identiteta.
Posebno je važnu ulogu imala tijekom razdoblja progona protestanata i protureformacije. Zajedničko pjevanje duhovnih pjesama pomagalo je vjernicima da sačuvaju vjeru i međusobnu povezanost čak i u okolnostima kada je njihov crkveni život bio ograničen ili progonjen.
Martin Kováč, voditelj Centra za povijest ECAV-a, istaknuo je kako Cithara sanctorum nije bila samo zbirka pjesama, nego sredstvo očuvanja evangeličke vjere, identiteta i tradicije. Njezin utjecaj zato nije ostao ograničen samo na Crkvu, nego se proširio i na kulturu, jezik i književnost.
Juraj Tranovský – „slavenski Luther“
U sklopu obilježavanja obljetnice u Liptovskom Mikulášu otkriven je spomenik Juraju Tranovskom, kojega se zbog njegova velikog utjecaja na protestantsku duhovnost ponekad naziva i „slavenskim Lutherom“.
Tranovský je bio značajan autor latinske i češke religiozne književnosti, a njegove pjesme predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo o glazbenoj, jezičnoj i duhovnoj kulturi protestanata 17. stoljeća.
Otkrivanje spomenika imalo je i ekumenski karakter, a uz predstavnike Evangeličke crkve događaju su nazočili predsjednik Slovačke Peter Pellegrini i pomoćni biskup Spiške rimokatoličke biskupije mons. Ján Kuboš.
Tranoscius je stigao i do Hrvatske i Srbije
Posebno je zanimljiva činjenica da utjecaj Cithare sanctorum nije ostao ograničen na današnju Slovačku.
Kada su se Slovaci od 18. stoljeća naseljavali na područjima današnje Mađarske, Srbije, Rumunjske i Hrvatske, sa sobom su donosili i Tranovskijevu pjesmaricu. Nakon Biblije, upravo je Tranoscius za mnoge protestantske obitelji postao jedna od njihovih najvažnijih knjiga.
Pjesme su ih povezivale sa zemljom njihovih predaka, ali i s njihovom evangeličkom vjerom. Pjevale su se u crkvama, na kućnim pobožnostima te u trenucima životnih teškoća i kušnji.
Generalni biskup ECAV-a Ivan Eľko podsjetio je da je Tranovský ostavio trag koji se održao sve do naših dana. U rumunjskom Nadlaku, primjerice, evangelički vjernici neke od tih pjesama pjevaju i danas.
Na obilježavanju ovog značajnog jubileja sudjelovao je i biskup Slovačke evangeličke crkve Augsburške vjeroispovijesti iz Srbije, dr.sc. Jaroslav Javornik.
Pjesmarica kao obiteljska kronika
Cithara sanctorum često se prenosila s generacije na generaciju. Stari primjerci zato nisu bili samo crkvene knjige nego i svojevrsne obiteljske kronike.
Na njihovim stranicama vlasnici su zapisivali rođenja i smrti članova obitelji, važne događaje, podatke o vremenskim prilikama pa čak i bilješke o neobičnim prirodnim pojavama.
Tako je jedna crkvena pjesmarica tijekom stoljeća postala svjedokom ne samo povijesti protestantizma nego i svakodnevnog života brojnih obitelji diljem srednje i jugoistočne Europe.
Nasljeđe koje traje gotovo četiri stoljeća
Središnje obilježavanje 390. obljetnice završava u nedjelju, 20. rujna, svečanim bogoslužjem u evangeličkoj crkvi u Liptovskom Mikulášu. Propovijeda biskup Zapadnog distrikta ECAV-a Ján Hroboň, a nakon bogoslužja predviđena je svečana procesija do spomenika Juraju Tranovskom i prigodni spomen-program.
Obljetnica Cithare sanctorum podsjeća koliko su Sveto pismo, propovijed i crkvena pjesma bili važni za očuvanje protestantske vjere kroz stoljeća.
Tranoscius je nadživio političke granice, države i povijesna razdoblja. Njegove su pjesme putovale zajedno s protestantskim obiteljima i postale dijelom njihove molitve, bogoslužja i svakodnevnog života.
Gotovo četiri stoljeća nakon prvog izdanja, Cithara sanctorum stoga ostaje iznimno svjedočanstvo snage crkvene pjesme u očuvanju vjere, zajedništva i protestantskog identiteta.
Priređeno prema informacijama slovačkog tjednika Nový čas Nedeľa, Evangeličke crkve Augsburške vjeroispovijesti u Slovačkoj.
