Kriza na vrhu Crkve Engleske: Tisuće traže ostavku nadbiskupice Canterburyja

Peticia kojom se traži ostavka nadbiskupice Crkve Engleske odnosno Canterburyja Sarah Mullally prikupila je tisuće potpisa nakon nove kontroverze povezane s dodjelom crkvenog priznanja muslimanskom kleriku koji je svojedobno iznio pohvalne riječi o Osami bin Ladenu. Crkva Engleske naknadno je povukla nagradu, ali kritičari smatraju da je cijeli slučaj otvorio ozbiljna pitanja o prosudbi i odgovornosti crkvenog vodstva.

Nova kontroverza potresla je Crkvu Engleske nakon što je nadbiskupica Canterburyja Sarah Mullally 11. rujna 2026., upravo na 25. obljetnicu terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države, uručila Hubert Walter Award for Reconciliation and Interfaith Cooperation pakistanskom muslimanskom kleriku Hafizu Muhammadu Tahiru Mehmoodu Ashrafiju.

Problem je nastao zbog ranijih Ashrafijevih izjava o Osami bin Ladenu. Prema navodima iz peticije kojom se traži Mullallyjina ostavka, Ashrafi je 2007. izjavio da bin Ladenu treba dati naslov „Saifullah“, odnosno „Božji mač“. Ashrafijevi predstavnici osporavaju tumačenje prema kojem bi ta izjava predstavljala otvorenu podršku bin Ladenu.

Nagrada uručena upravo 11. rujna

Posebno je osjetljiva činjenica da je priznanje uručeno upravo 11. rujna, na dan kada se obilježavala 25. godišnjica terorističkih napada 2001. godine, u kojima je u SAD-u poginulo gotovo 3.000 ljudi.

Prilikom dodjele priznanja istaknuto je Ashrafijevo zauzimanje za vjerske manjine u Pakistanu, posebno za tamošnje kršćane. Međutim, nakon što su u javnost ponovno dospjele njegove ranije izjave o bin Ladenu, odluka je izazvala snažne reakcije.

Crkva Engleske je gotovo tjedan dana kasnije povukla nagradu. Ipak, za inicijatore peticije time pitanje nije zatvoreno.

Emma Ash, pokretačica peticije za ostavku nadbiskupice Canterburyja, postavila je pitanje kakve su provjere provedene prije donošenja odluke da se takvo priznanje dodijeli upravo na obljetnicu napada 11. rujna. Prema njezinu mišljenju, slučaj otvara pitanja prosudbe, odgovornosti i osjetljivosti prema žrtvama terorizma.

Više od 3.700 potpisa

Peticija protiv Mullally nije prvotno pokrenuta zbog ove kontroverze. Nastala je prije otprilike osam mjeseci, u vrijeme kada je Mullally postala prva žena na čelu Crkve Engleske.

Međutim, slučaj s nagradom Ashrafiju dao joj je novi zamah. Prema podacima navedenima u izvornom izvješću, samo nakon jednog novog ažuriranja peticije prikupljeno je oko 3.000 novih potpisa, a do ponedjeljka ih je bilo više od 3.700.

Zahtjevi za ostavkom pritom nisu povezani samo s međureligijskim odnosima i kontroverznom nagradom. Pokretači peticije ukazuju i na niz pitanja vezanih uz safeguarding, odnosno crkvene postupke zaštite djece i ranjivih osoba.

Stari slučajevi iz Londonske biskupije

Dio kritika odnosi se na razdoblje kada je Sarah Mullally bila biskupica Londona. Autori peticije tvrde da neka pitanja iz toga vremena još nisu razriješena te da njihove posljedice ostaju relevantne sada kada Mullally obnaša najvišu službu u Crkvi Engleske.

Među slučajevima koji se spominju nalazi se svjedočanstvo Michelle Burns, nekadašnje članice tima za safeguarding Londonske biskupije, kao i slučaj anglikanskog svećenika Alana Griffina.

Griffin je preminuo 2020. godine. Prema navodima iz peticije za neovisnu istragu, njegovo se ime našlo u internom dokumentu o zaštiti ranjivih osoba premda, kako se tvrdi, nije postojao konkretan tužitelj, službena pritužba ni provedena istraga. Njegova smrt već je ranije izazvala ozbiljne rasprave o načinu na koji crkvene strukture postupaju s takvim slučajevima.

Upravo je taj slučaj bio jedan od razloga zbog kojih je anglikanski svećenik Paul Williamson javno prosvjedovao prilikom potvrđivanja Mullallyjina izbora za nadbiskupicu Canterburyja.

Pitanje moralnog autoriteta

Pokretači peticije smatraju da se iza pojedinačnih kontroverzi nalazi šire pitanje povjerenja u vodstvo Crkve Engleske.

U peticiji se posebno naglašava potreba da se ozbiljno čuju glasovi žrtava zlostavljanja, terorizma i institucionalnih propusta. Kritičari smatraju da safeguarding nije samo pitanje administrativnih procedura nego i moralne odgovornosti Crkve prema ljudima koji su pretrpjeli stvarnu štetu.

Zbog toga se sadašnja rasprava više ne odnosi samo na pitanje je li dodjela priznanja Ashrafiju bila ozbiljna pogreška u prosudbi. Ona se pretvara u raspravu o tome može li vrh Crkve Engleske zadržati povjerenje vjernika, žrtava i šire javnosti.

Činjenica da je sama Crkva Engleske naknadno povukla spornu nagradu pokazuje da je problem prepoznat. Međutim, kritičari drže da ostaje neodgovoreno pitanje kako je uopće donesena odluka o dodjeli priznanja osobi čije su ranije izjave mogle izazvati tako snažnu kontroverzu — i to upravo na 25. obljetnicu 11. rujna.

Na kraju peticije zahtjev se svodi na pitanje moralnog autoriteta osobe koja predvodi Crkvu Engleske. Autori tvrde da nadbiskup Canterburyja mora uživati povjerenje žrtava i javnosti te zaključuju da je, prema njihovu mišljenju, to povjerenje sada ozbiljno i nepovratno narušeno.

Članak je pripremljen na temelju izvješća The Christian Posta od 21. rujna 2026. i navoda iz peticije. Tvrdnje o pojedincima navedene su kao tvrdnje autora peticije, a ne kao neovisno utvrđene činjenice.