Torinsko platno nije krivotvoreno – poručuje nadbiskup Torina
Torinsko platno, ponovno se našlo u središtu znanstvene rasprave. Nedavna tvrdnja da bi slika na platnu mogla biti rezultat srednjovjekovne izrade reljefnog modela potaknula je reakciju Crkve. Nadbiskup Torina i službeni čuvar Platna, kardinal Roberto Repole, odlučno je odbacio ovu teoriju, istaknuvši da su takve tvrdnje već ranije temeljito proučene i znanstveno opovrgnute. Njegovu je izjavu podržao i Centar za proučavanje Torinskog platna, pozvavši na ozbiljan i interdisciplinaran pristup kada se govori o relikviji koja stoljećima nadahnjuje vjeru milijuna ljudi.
Kardinal Roberto Repole, nadbiskup Torina i službeni papinski čuvar Torinskog platna, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog znanstvenog članka koji ponovno dovodi u pitanje autentičnost ove cijenjene kršćanske relikvije. U svojoj izjavi kardinal je upozorio na “površnost određenih zaključaka” i naglasio potrebu za kritičkim i odgovornim pristupom kada se govori o predmetu koji ima duboko značenje za vjernike diljem svijeta, izvjestio je 4. kolovoza Vatican News.
Nova teorija – stara pitanja
Povod za reakciju bila je nedavna objava u znanstvenom časopisu Archaeometry, gdje je autor Cicero Moraes, koristeći digitalne 3D modele, iznio tezu da je slika na Platnu mogla nastati kontaktom s reljefnim modelom – a ne, kako kršćanska tradicija vjeruje, dodirom stvarnog tijela raspetoga Krista.
No iz Centra za proučavanje Torinskog platna (Centro Internazionale di Studi sulla Sindone – CISS) brzo je stigao odgovor. Stručnjaci Centra podsjećaju da su takve hipoteze već desetljećima poznate te su bile temeljito ispitane i znanstveno opovrgnute.
“Autor potvrđuje već poznat zaključak iz 1902. godine – da se slika na platnu može tumačiti kao ortogonalna projekcija – no to nije ništa novo”, navodi se u analizi CISS-a. Upozoravaju i da su brojne fizikalno-kemijske analize, uključujući i ona koje je 1978. proveo tim STuRP-a (Shroud of Turin Research Project), jasno isključile mogućnost da je slika rezultat boje, zagrijavanja, reljefa ili bilo kakvog umjetnog modela.
Potrebna je znanstvena ozbiljnost, a ne senzacionalizam
Istraživači Centra pozivaju na “rigorozan i interdisciplinaran pristup”, koji razlikuje znanstveno potvrđene podatke od spekulacija. Digitalni alati mogu biti korisni, ističu, ali nikako ne mogu nadomjestiti stvarna fizikalna i kemijska ispitivanja samog platna.
Poznata stručnjakinja za Torinsko platno Emanuela Marinelli također je kritizirala novi članak, nazvavši ga „medijskom operacijom bez znanstvene vrijednosti“. U izjavi za katoličku agenciju SIR upozorila je da autor potpuno zanemaruje ključne elemente: prisutnost prave ljudske krvi na platnu i tragova tla koji potječu iz jeruzalemskog područja – oba detalja koja potvrđuju povijesnu autentičnost Platna.
Poziv na razboritost i poštovanje vjere
Kardinal Repole istaknuo je kako se ne želi uključivati u svaku novu kontroverzu, ali poziva javnost da ne ignorira znanstveni konsenzus koji se oblikovao kroz više od jednog stoljeća istraživanja. “Nije mudro zanemariti desetljeća ozbiljnog znanstvenog rada, osobito kada se radi o tako osjetljivoj i vjernicima dragocjenoj relikviji”, poručio je nadbiskup.
