Patite li od emocionalne iscrpljenosti? Vodeća psihologinja otkriva simptome koje je lako zanemariti

U modernom dobu, gdje se granice između privatnog i poslovnog života sve više brišu, a pritisak svakodnevnih obveza neprestano raste, sve veći broj ljudi suočava se s ozbiljnim izazovima vezanim uz mentalno zdravlje. Ako vam svako jutro predstavlja neviđenu borbu i ako vam je teško donijeti čak i najjednostavniju odluku o tome što ćete odjenuti za posao, možda niste samo neispavani, pod stresom ili loše volje. Možda patite od emocionalne iscrpljenosti.

Na ovu sveprisutniju pojavu upozorava jedna od vodećih i najutjecajnijih stručnjakinja iz područja kliničke psihologije.

Dr. Julie Smith ugledna je klinička psihologinja koja vodi iznimno uspješnu privatnu praksu u Hampshireu, u Velikoj Britaniji. Međutim, njezin utjecaj seže daleko izvan zidova njezine ordinacije. S impresivnom brojkom od preko 4,9 milijuna pratitelja na popularnoj društvenoj mreži TikTok, dr. Smith postala je globalni fenomen i pravi glas razuma kada je u pitanju mentalna higijena suvremenog čovjeka.

Njezin digitalni sadržaj, u kojem na vrlo pristupačan, vizualan i lako razumljiv način objašnjava složene koncepte mentalnog zdravlja, redovito pomaže milijunima ljudi diljem svijeta da prepoznaju svoje unutarnje borbe i potraže adekvatnu pomoć. Njezina misija je demistificirati psihologiju te učiniti ključne alate za razumijevanje vlastitog uma dostupnima širokim masama, a ne samo onima koji mogu priuštiti redovite terapijske seanse.

Prošlog tjedna ova cijenjena stručnjakinja bila je gošća u popularnoj britanskoj dnevnoj televizijskoj emisiji This Morning, koja se emitira na kanalu ITV. Tijekom svog gostovanja, u vrlo otvorenom razgovoru s poznatim voditeljskim dvojcem, Cat Deeley i Dermotom O’Learyjem, dr. Smith otvorila je iznimno važnu temu. Detaljno je objasnila kako se emocionalna iscrpljenost zapravo drastično razlikuje od one uobičajene, svakodnevne razine stresa koju većina zaposlenih ljudi redovito doživljava.

Što je emocionalna iscrpljenost i kako je prepoznati?

Često u svakodnevnom govoru brkamo pojmove stresa i iscrpljenosti, no njihovo razlikovanje ključno je za naše cjelokupno zdravlje. Dok stres obično podrazumijeva osjećaj da nečega imamo „previše“ – previše zadataka, previše pritiska – emocionalna iscrpljenost stanje je u kojem osjećamo da nečega imamo „premalo“, odnosno da smo potpuno prazni i lišeni svake energije.

Govoreći pred milijunskim auditorijem, dr. Smith istaknula je jednu vrlo važnu i temeljnu činjenicu: emocionalna iscrpljenost stručni je termin koji se koristi za opisivanje specifičnog emocionalnog stanja.

Važno je naglasiti da to nije samostalni medicinski sindrom niti konačna dijagnoza. Emocionalna iscrpljenost zapravo služi kao iznimno važan rani znak upozorenja da se opasno približavate potpunom burnoutu, odnosno sindromu sagorijevanja. To je crvena lampica kojom nam naš organizam i naša psiha signaliziraju da smo prešli granicu vlastitih kapaciteta i da hitno moramo usporiti.

Objašnjavajući mehanizam ovog stanja, dr. Smith slikovito je izjavila:

„Emocionalna iscrpljenost je upravo onaj specifičan osjećaj koji dobijete u periodu koji neposredno prethodi samom sagorijevanju.“

Taj period iscrpljenosti može trajati tjednima, pa čak i mjesecima. Mnogi ljudi ga, nažalost, ignoriraju, misleći da će jednostavno proći sam od sebe ako stisnu zube, potrude se malo više ili jednostavno popiju još jednu šalicu kave.

Jutarnja tjeskoba i težina: „To je onaj poznati osjećaj straha, strepnje i težine koji vas preplavi već rano ujutro, čim otvorite oči“, objašnjava dr. Smith. „Sve one stvari, obveze i dnevni zadaci koje ste nekada obavljali apsolutno bez problema i s lakoćom, odjednom se čine kao da se više jednostavno ne možete nositi s njima.“

Kognitivni zamor i pad koncentracije: Jedan od najzanimljivijih, a istovremeno najlakše zanemarivih znakova o kojima psihologinja govori odnosi se na izravan pad kognitivnih funkcija. Um koji je emocionalno i psihički iscrpljen nema dovoljno energije za obradu novih informacija.

Nemogućnost donošenja malih odluka: „Veliki broj ljudi govori o ovoj neobičnoj nemogućnosti koncentracije, koja snažno utječe na njihovu sposobnost donošenja čak i onih najmanjih odluka. Dolazi do toga da, primjerice, niste u stanju niti osmisliti što ćete tog dana odjenuti“, precizirala je dr. Smith.

Ovaj specifični fenomen, u stranoj literaturi poznat kao decision fatigue (umor od donošenja odluka), jasan je pokazatelj da je vaš mentalni rezervoar potpuno presušio. Kada smo pod kroničnim opterećenjem, naš mozak troši goleme količine dragocjene energije na puko preživljavanje radnog tjedna, ostavljajući nas potpuno bez resursa za osnovne, svakodnevne izbore poput odabira majice ili hlača iz ormara.

Put prema burnoutu i važnost ranih upozorenja

Ako se ovi rani znakovi upozorenja, poput stalnog jutarnjeg osjećaja nemoći i paralize pri najjednostavnijim izborima, nastave sustavno ignorirati, sljedeća postaja na tom opasnom putu najčešće je potpuni burnout.

Sindrom sagorijevanja danas nije samo još jedan popularan izraz u takozvanoj pop-kulturalnoj psihologiji. To je iznimno ozbiljno stanje koje je službeno prepoznato i međunarodno klasificirano od strane Svjetska zdravstvena organizacija.

Prema službenim smjernicama, Svjetska zdravstvena organizacija karakterizira burnout kao stanje:

• fizičke iscrpljenosti
• mentalne iscrpljenosti
• emocionalne iscrpljenosti

WHO ga prvenstveno definira kao profesionalni fenomen, pojašnjavajući da nastaje kao izravan rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu kojim se nije uspješno upravljalo. Sagorijevanje vas mijenja iz temelja; smanjuje vašu profesionalnu učinkovitost i stvara snažan osjećaj negativizma, otuđenosti i cinizma prema poslu koji ste nekoć možda i voljeli.

Poruka koju šalje dr. Julie Smith kroz svoje javne nastupe i društvene mreže iznimno je ohrabrujuća jer nas uči važnoj lekciji: ne moramo čekati da dođemo do točke potpunog sloma kako bismo reagirali i zaštitili se. Prepoznavanje rane faze – upravo te emocionalne iscrpljenosti o kojoj govori – daje nam presudnu priliku da na vrijeme povučemo ručnu kočnicu.

Na kraju, važno je zapamtiti jednu stvar: ako sutra ujutro stojite pred otvorenim ormarom, preplavljeni osjećajem tuge, zbunjenosti ili potpune nemoći jer naprosto ne znate hoćete li odjenuti plavu košulju ili sivu vestu, nemojte biti previše grubi prema sebi. Vaš problem u tom trenutku nije moda niti nedostatak stila. Vaš mozak vam na vrlo specifičan način glasno poručuje da mu je potreban hitan odmor i predah od pritiska.

Slušajte te rane znakove, jer je briga o njima vaš prvi, a ujedno i najvažniji korak prema dugoročnom očuvanju mentalnog zdravlja.

Izvor: www.msn.com/en-xl