Generacija Z iznenađuje: Mladi Amerikanci sve se češće smatraju religioznima
Najmlađa generacija, generacija Z odraslih Amerikanaca pokazuje neočekivano snažno zanimanje za religiju i duhovnost. Novo istraživanje pokazuje da se pripadnici Generacije Z češće od starijih generacija opisuju kao religiozni, čitaju Sveto pismo i druge religijske tekstove te sudjeluju na bogoslužjima. Ipak, iza tih ohrabrujućih podataka krije se i druga strana priče: mnogi mladi istodobno prihvaćaju astrologiju, tarot, „manifestiranje“ i druge oblike alternativne duhovnosti.
Novo istraživanje Harris Polla, provedeno među 2.136 odraslih Amerikanaca od 1. do 4. srpnja 2026., donosi zanimljive rezultate o odnosu različitih generacija prema religiji i duhovnosti.
Ispitanici su podijeljeni u četiri generacijske skupine: Generaciju Z, odnosno osobe od 18 do 29 godina, milenijalce od 30 do 45 godina, Generaciju X od 46 do 61 godine te baby boomere u dobi od 62 godine i više.
Rezultati dovode u pitanje često ponavljanu pretpostavku da će svaka nova generacija biti manje religiozna od prethodne.
Generacija Z najčešće se opisuje kao religiozna
Čak 33 posto pripadnika Generacije Z opisalo se kao „religiozno“. Među pripadnicima Generacije X tako se izjasnilo 22 posto, među milenijalcima 19 posto, a među baby boomerima 18 posto.
Istodobno se samo 19 posto pripadnika Generacije Z opisalo kao osobe koje nisu „ni religiozne ni duhovne“. Kod milenijalaca taj udio iznosi 20 posto, kod Generacije X 21 posto, a kod boomera 23 posto.
Drugim riječima, najmlađa odrasla generacija u istraživanju pokazuje najveću spremnost identificirati se s religijom.
Libby Rodney, glavna direktorica za strategiju Harris Polla, smatra da rezultati pokazuju kako Generacija Z ne odbacuje duhovnost, nego često prihvaća različite, pa i međusobno nespojive oblike religijskih i duhovnih praksi.
Ona taj fenomen slikovito opisuje kao kombiniranje odlaska u crkvu, „manifestiranja“ i tarota. Prema njezinim riječima, ranije se pretpostavljalo da će svaka nova generacija birati sve manje vjere, dok je Generacija Z, čini se, izabrala – više od svega.
Mladi čitaju religijske tekstove i odlaze na bogoslužja
Posebno su zanimljivi podaci o konkretnim religijskim praksama.
Čak 54 posto pripadnika Generacije Z izjavilo je da je tijekom protekle godine redovito čitalo Sveto pismo ili druge religijske tekstove. Među milenijalcima taj udio iznosi 53 posto, među pripadnicima Generacije X 48 posto, a među boomerima 43 posto.
Slična slika pojavljuje se i kod sudjelovanja na bogoslužjima.
Gotovo polovica Generacije Z, odnosno 49 posto, izjavila je da je tijekom protekle godine redovito sudjelovala na vjerskim službama. Isto je navelo 44 posto milenijalaca, 43 posto pripadnika Generacije X i 42 posto boomera.
Kod osobne molitve, međutim, starije generacije i dalje prednjače. Redovito je samostalno molilo 75 posto boomera, 72 posto pripadnika Generacije X, 67 posto Generacije Z i 65 posto milenijalaca.
Ukupno je čak 88 posto pripadnika Generacije Z tijekom protekle godine redovito prakticiralo barem neki oblik religijske ili duhovne aktivnosti.
Ali kakva je to duhovnost?
Upravo se ovdje nalazi najvažnije upozorenje za kršćanske crkve.
Povećano zanimanje za religiju ne znači automatski i povratak kršćanstvu.
U istraživanju su među „duhovne aktivnosti“ ubrojene ne samo molitva, čitanje Svetoga pisma i sudjelovanje na bogoslužju nego i meditacija, različiti rituali, astrologija, tarot, energetske prakse i takozvano „manifestiranje“.
Čak 57 posto pripadnika Generacije Z složilo se s tvrdnjom da su se okrenuli „manifestiranju“ ili duhovnosti kako bi stekli veći osjećaj kontrole nad svojom budućnošću. Među milenijalcima taj je udio još nešto veći i iznosi 59 posto, dok isto kaže 46 posto pripadnika Generacije X i 30 posto boomera.
Stoga podatke o novoj religioznosti mladih treba tumačiti oprezno.
Generacija Z možda nije toliko sekularna koliko se očekivalo, ali njezina duhovnost često nije jasno određena tradicionalnim kršćanskim vjerovanjem. Naprotiv, riječ je o generaciji koja je spremna istodobno posegnuti za Biblijom, crkvenim bogoslužjem i praksama koje su s biblijskim kršćanstvom nespojive.
Potraga za zajednicom
Još jedan podatak mogao bi biti posebno važan za crkve.
Čak 60 posto pripadnika Generacije Z kaže da danas pripada većem broju stvarnih zajednica u kojima se ljudi susreću licem u lice nego ranije. To uključuje sportske, hobi i volonterske skupine, ali i vjerske zajednice.
Još značajnije, 70 posto pripadnika Generacije Z kaže da želi pripadati većem broju takvih stvarnih zajednica. Jednako je odgovorilo 70 posto milenijalaca, dok je takvu želju izrazilo 62 posto pripadnika Generacije X i 48 posto boomera.
U vremenu u kojem se velik dio života odvija preko ekrana, mladi očito ponovno traže stvarne odnose, pripadnost i zajednicu.
Za kršćanske crkve to može predstavljati veliku misijsku priliku.
Crkva nije samo mjesto na kojem se nedjeljom sluša propovijed. Ona je zajednica ljudi okupljenih oko Krista, mjesto molitve, zajedničkog života, prijateljstva, služenja i duhovnog rasta. Upravo ono za čime mnogi mladi danas tragaju može pronaći svoj najdublji smisao u autentičnoj kršćanskoj zajednici.
Jesu li ovo znakovi duhovnog buđenja?
Rezultati Harris Polla nisu jedini pokazatelj promjena među mladima.
Istraživanja Barna Groupa posljednjih godina također su donijela zanimljive, iako ponekad proturječne rezultate. Prema njihovim podacima, Generacija Z pokazuje veliko očekivanje mogućeg duhovnog probuđenja, a neka su istraživanja pokazala i povećanu učestalost odlaska mladih u crkvu.
S druge strane, drugi podaci pokazuju snažnu sekularizaciju pojedinih dijelova iste generacije. Primjerice, među mladim ženama zabilježen je visok udio onih koje se izjašnjavaju kao ateistkinje, agnostikinje ili osobe bez vjerske pripadnosti.
Zbog toga je vjerojatno prerano govoriti o općem „povratku kršćanstvu“.
Ono što se, međutim, može prepoznati jest obnovljena duhovna glad.
Generacija koja je odrasla uz društvene mreže, digitalnu komunikaciju, političku polarizaciju, pandemiju i veliku društvenu nesigurnost ponovno postavlja pitanja smisla, budućnosti, zajedništva i transcendentnog.
Prilika i izazov za Crkvu
Za kršćane bi bilo pogrešno zadovoljiti se podatkom da se sve više mladih naziva religioznima.
Biblijska vjera nije samo neodređena „duhovnost“, osjećaj povezanosti s nečim višim ili još jedna praksa koju možemo dodati astrologiji, tarotu i tehnikama samopomoći.
U središtu kršćanske vjere nalazi se Isus Krist.
Zato obnovljeno zanimanje mladih za duhovnost treba promatrati istodobno kao ohrabrenje i kao misijski izazov. Ako mladi ponovno otvaraju pitanja Boga, smisla života, molitve i zajedništva, Crkva mora biti spremna ponuditi više od površne religioznosti.
Potrebno je jasno naviještanje Evanđelja, ozbiljno poučavanje Svetoga pisma i autentične kršćanske zajednice u kojima će ljudi moći ne samo govoriti o vjeri nego i živjeti vjeru.
Možda Generacija Z nije generacija koja je izgubila zanimanje za Boga.
Možda je to generacija koja ponovno traži odgovore.
Pitanje za Crkvu jest: hoćemo li joj jasno pokazati gdje se pravi odgovor nalazi?
Izvor: The Harris Poll / The Christian Post, 26. rujna 2026.
Bonus video:
